Gotovo šest mjeseci uoči frontalne primjene “Škole za život”, projekta koji bi trebao promijeniti načine poučavanja u osnovnim i srednjim školama, u Ministarstvu obrazovanja imaju i više nego dovoljno razloga za ozbiljnu zabrinutost ili pak sram. Naime, nakon što je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak nedavno objavila evaluaciju eksperimentalnog provođenja “Škole za život” koja obuhvaća 74 osnovne i srednje škole, statistika joj ne ide na ruku.
Od nešto više od 3000 nastavnika i profesora hrvatskog jezika koji su uključeni u rad virtualnih učionica kako bi se pripremili za nove načine poučavanja, vrednovanja učenika i na novi oblik obrazovanja samo je njih 12 posto u potpunosti pročitalo kurikul vlastitog predmeta po kojem bi od jeseni trebali podučavati učenike. Djelomično je kurikul pročitalo 61,7 posto nastavnika i profesora hrvatskog, a 26,3 posto nije uopće pročitalo kurikul svojeg predmeta čiji je sadržaj ozbiljno, i to nekoliko puta, dijelio hrvatsku javnost i roditelje.
Štoviše, zbog ukidanja izborne liste lektire za osnovne škole i izmjene popisa lektire u srednjim školama, o nama su pisali i svjetski mediji, a nastavnici uključeni u virtualne učionice uglavnom su djelomično čitali ključni dokument koji im mora i treba biti buduća smjernica za rad.
Ništa bolja situacija nije ni s matematikom, iako u Ministarstvu obrazovanja naglašavaju da je većina nastavnika matematike proučila kurikul svog predmeta. U anketi ih se 15 posto izjasnilo da su detaljno pročitali taj dokument, 58 posto uglavnom se slaže s tom tvrdnjom, dok ih se 27 posto ne slaže s tom tvrdnjom. Kurikul predmeta matematika iduća je tema u virtualnoj učionici, što će dodatno potaknuti i one koji dosad nisu da prouče kurikul – kažu u Ministarstvu. Uostalom, hvale se zadovoljstvom nastavnika koji su sudjelovali u radionicama, a isto su zadovoljstvo ustvrdili na anketnom pitanju “Jeste li zadovoljni organizacijom skupa?”
Foto: Zvonimir Kuhtić/Hina