Prije 15 ili 20 godina, kada bi kupac nekretnine došao, prvo njegovo pitanje je bilo sigurnost ulaganja. U međuvremenu smo ušli u EU, uveli euro, kreditni rejting se povećao i sve to utječe na percepciju stranih ulagača, a ulazak u OECD, kao elitni klub, tu će dodatno pomoći.
No, naš je problem: malo prodavatelja, a ogromno tržište kupaca, koje se sada i dodatno povećava. To znači da će cijene nekretnina možda ići gore, ali postoje mehanizmi da se to spriječi, rekao je Branko Papeš, vlasnik Dogma nekretnina, na panelu održanom u sklopu EFRI Gospodarskog foruma, »Članstvo Hrvatske u OECD-u: Nova perspektiva gospodarskog i poslovnog razvoja«.
Papeš kaže da su 37,5 posto nekretnina lani kupili strani državljani, a tu ne ulaze tvrtke u stranom vlasništvu, što znači da je brojka još veća. Kupuju na Jadranu, u Zagrebu, a na nekim mikrodestinacijama je udio stranaca čak 90 posto, piše Novi list.
– Nekretnine se ne prodaju, nego kupuju. To bi trebalo osvijestiti. Ulaskom u OECD će se pritisak još malo povećati. No, dao bih primjer Australije, koja je također članica OECD-a, a koja uvodi dvije godine zabrane stjecanja nekretnina od strane stranih državljana i tvrtki u pretežito stranom vlasništvu. Kod nas je lani bilo 11.516 kupoprodaja sa stranim državljanima, bez tvrtki. U Australiji ih je pak bilo 1.119, prije nego se donio taj zakon, pa sad vidite koje su to razlike, poručio je Papeš koji je tako otvorio pitanje ne bi li i kod nas trebalo razmišljati u tom pravcu, no moderator, profesor Darko Tipurić, kaže da Hrvatska to ne može učiniti jer je članica EU-a, na što je Papeš komentirao da onda samo treba slijediti taj savjet, da se kupuje, a ne prodaje, pa neće biti problema.
Nadalje, kaže Papeš, nije svaki kupac – dobar kupac.
– Otvorit će se tržište. Mislim da ni do kakvih poremećaja neće doći na tržištu stambenih nekretnina po gradovima. Doći će do promjene kod ekskluzivnih nekretnina i projekata. U trenutku kad se proda neki projekt, gubi se kontrola nad tim, a imamo loših primjera pa bi trebalo razmišljati da se, kad se nekom nešto proda, zadrži kontrola nad tim projektima. Ti kupci kad dolaze, među njima imate kupce, investitore i špekulante, a od špekulanata bi se trebalo zaštititi. Država bi trebala razmisliti kako nad strateški bitnim projektima zadržati kontrolu, upozorio je Papeš.
Teuta Duletić, izvršna direktorica Lürssen Design Center Kvarnera, rekla je da pridruživanjem OECD-u postaju dostupniji razni financijski mehanizmi koji danas nedostaju. Dobivamo, kazala je, uvid u dobre prakse, dobivamo na konkurentnosti, a i reputacijski to daje jednu težinu. Tomislav Radoš, potpredsjednik za industriju i održivi razvoj HGK-a, rekao je da ulazak u OECD otvara perspektive, a na nama je hoćemo li ih iskoristiti.
– Imamo puno dobrih zakona, ali ih ne primjenjujemo. Ako ulazak u OECD doprinese i tome da zakone koje imamo budemo provodili, bit će izvrsno za cijelo gospodarstvo, a i za investicije, kazao je Radoš. Veli da unatoč tome što se govori o potrebi stranih investicija, u energetici konkretno imamo deinvestiranje, gdje neki investitori odlaze jer se nismo držali rokova i procedura koje smo sami sebi propisali.
Marijo Volarević, direktor u JGL-u, rekao je da su oni dugo na stranim tržištima, a OECD će, kaže, možda olakšati razinu komunikacije između pojedinih tržišta. Dario Silić, generalni direktor Bina – Istre, kaže da je ovo dodatni impuls koji će olakšati i pojeftiniti financiranje, jer se i rizik smanjuje.
Foto: Hina