Nedostatke školskog sustava nadoknađuju instrukcijama. Zbog prosjeka 5.0 pod stresom čitave godine.

Nedostatke školskog sustava nadoknađuju instrukcijama. Zbog prosjeka 5.0 pod stresom čitave godine.

Školarci u osnovnim školama, ali i njihovi roditelji, muku muče sa školstvom koje svaljuje prevelik teret na njihova leđa. Prenosi tportal.

“Riječ je pritisku koji traje cijele godine, a ne samo na kraju, iako je vrhunac u svibnju i lipnju. Cijeli je sustav vrlo loše posložen. Nevjerojatno je da danas postoje liste čekanja za instrukcije na koje djeca idu od petog razreda nadalje. Na Zavodu za dječju i adolescentnu psihijatriju od svibnja se susrećemo s djecom koja imaju panične napade jer moraju nabiti prosjek 5,0″, objašnjava pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek Katarina Dodig-Ćurković za Glas Slavonije.

Ističe kako škola više nije izvor zadovoljstva, nego frustracije. ”Djeca pucaju po šavovima! Ta djeca mjesec dana niti spavaju, niti jedu. Za mene je kao psihijatra apsolutno neprihvatljiva izjava nekih roditelja tipa – ‘mene ne zanima kako se oni osjećaju, već kakav imaju uspjeh!”, govori i dodaje kako maturanti nemaju kapacitete za tu vrstu stresa jer se nalaze u adolescentskoj dobi, izazovnoj samoj po sebi.

“Što je, s druge strane, s onima koji nisu pet nula, koji su prosječni? Njih uopće ne potičemo da bruse svoje talente! Kao struka ozbiljno razmišljamo o tome kako je vrijeme da glasno upozorimo na štetnost ovakvog sustava za psihičko zdravlje djece i da već ove jeseni organiziramo stručni simpozij o tome”, zaključuje Dodig-Ćurković.

Psihologinja s Filozofskog fakulteta u Osijeku Ana Kurtović navodi kako nije problem samo u pritisku roditelja na djecu, već činjenica da ako dijete nema 5,0, neće moći upisati željenu školu te kao rješenje predlaže male mature ili slične mehanizme.

‘Kod djece bi ponajprije trebalo razvijati radne navike, smanjiti pritisak na njih i razgovarati s njima. Znači, obvezno ih treba uključiti u odluku o daljnjem školovanju. Oni su premali i premladi da bi znali što je najbolje za njih, ali ne znaju ni roditelji uvijek što je najbolje jer nemaju kristalnu kuglu. Stoga bi svakako trebalo uključiti dijete u promišljanje o izboru daljnjeg školovanja jer gimnazije jesu dobre škole, ali ne znači to da je kasniji studij najbolji izbor za vaše dijete’, zaključuje psihologinja.

Foto: Miljenko Klepac/Hina

Facebook Comments