Prema izvješću TISUP-a (Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi) u lipnju je veleprodajna cijena ekstra djevičanskog maslinovog ulja na domaćem tržištu u prosjeku bila viša za 12,5 posto u odnosu na cijenu u svibnju. U tom je razdoblju cijena ekstra djevičanskog maslinovog ulja u pakiranju od jedne litre bila viša za 14,4 posto, onoga u pakiranju od 0,75 litre za 13,9 posto, dok je cijena ekstra djevičanskog maslinovog ulja u pakiranju od pola litre bila viša za 9,3 posto.

U prosjeku je cijena litre tog ulja iznosila 12,18 eura.

U tri godine cijena narasla 73 posto

Prosječna cijena maslinovog ulja u Hrvatskoj je u lipnju iznosila 1.336 eura za 100 kilograma, što je čak 126,8 posto više od prosječne cijene na razini cijele Europske unije (589 €/100kg). U Španjolskoj je, recimo, prosječna cijena maslinovog ulja u lipnju iznosila 364 eura za 100 kilograma, a u Italiji 964 eura.

“U Hrvatskoj se ostvaruju značajno više cijene maslinovog ulja od onih koje postižu maslinova ulja proizvedena u drugim državama članicama”, stoji u izvješću TISUP-a za lipanj.

Cijena ekstra djevičanskog maslinovog ulja kod nas ‘divlja’ već godinama. Prošle je godine prosječna cijena bila 23,4 posto viša nego 2023. godine i 49,6 posto viša u odnosu na 2022. godinu te čak 73,3 posto viša u odnosu na 2021. godinu.

A dok je kod nas cijena rasla, na razini EU-a cijena ekstra djevičanskog maslinovog ulja lani je pala za 34 posto. Primjerice, u prosincu je, prema podacima Europske komisije, prosječna cijena litre tog ulja kod nas je bila 14,13 eura ili 136 posto više od prosječne cijene istoga na razini EU-a i čak 218 posto skuplje nego u Portugalu gdje je bilo najjeftinije, prenosi N1.

“Beru se ručno, a to je jako skupo”

Kako i zašto, postavlja se pitanje.

Proizvodnja maslinovog ulja u Hrvatskoj gotovo u cijelosti se bazira na malim proizvođačima. Maslinarska velesila Španjolska godišnje proizvede više od milijun tona maslinovog ulja – lani ga je proizvela 1,3 milijuna tona što je skoro polovica ukupne svjetske proizvodnje, dok Hrvatska godišnje proizvodi oko četiri tisuće tona. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, samodostatnost Hrvatske u proizvodnji maslinovog ulja proteklih je deset godina bila oko 50 posto. Primjerice, godine 2015. oko 48 posto koliko otprilike i 2023. godine, dok je 2016. godine bila 57 posto, a 2021. godine 41 posto.

Pitanje “kako i zašto” postavili smo i Srećku Grossu, maslinaru i farmaceutu, predsjedniku udruge Zagrebački maslinarski institut.

“Odgovor je vrlo jednostavan. Ako želite vrhunski automobil i kupite Mercedes koji izlazi s proizvodne linije, on košta 100. Ali ako tražite Bentley koji se uglavnom izrađuje ručno, on košta 200, 300, 500… Prvo što treba znati jest da se masline kod nas beru ručno, što je vrlo zahtjevno i skupo. Nema industrijske proizvodnje, nema automatskih berača ni strojeva za orezivanje. Tako obrane masline u kašetama se prevoze malim kombijima u uljare, prerađuju se isti dan i na koncu to ulje naprosto mora biti skuplje. Vidio sam u Španjolskoj kako masline grabe utovarivačima za šoder i ubacuju u ogromne strojeve. Taj postupak je neusporedivo jeftiniji” objašnjava.

Kod nas nema industrijske proizvodnje

Na tržištu je, kaže, jako puno rafiniranog maslinovog ulja koje se dobiva iz otpada nakon proizvodnje ulja.

“Ostane komina u kojoj još uvijek ima nešto ulja i postoji poseban postupak da se iz te komine dobije ulje. Takvo ulje je izuzetno loše kvalitete, čak može biti opasno za zdravlje, a ekstremno je jeftino”, napominje Gross.

Drugim riječima, u Hrvatskoj je maslinarstvo, što bi onaj nekadašnji turistički slogan rekao: Mediteran kakav je nekad bio.

“Kod nas su maslinova ulja ručni rad. Nema industrijske proizvodnje, ali zato imamo vrhunske rezultate i najbolja maslinova ulja na svijetu”, dodaje.

Na visoku cijenu domaćeg maslinovog ulja utječu i troškovi proizvodnje, cijena energenatai utjecaj klimatskih promjena, no sve to – po Grossovim riječima – u konačnici čini udio od nekoliko postotaka naspram činjenica da se masline beru ručno i da nema industrijske proizvodnje maslinovog ulja.

“Bolje kupiti malo i kvalitetno, nego mačka u vreći”

U trgovinama kvalitetna domaća ekstra djevičanska maslinova ulja koštaju od 20 eura naviše, a Grossa smo pitali koliko su kvalitetna ona koja se prodaju po cijeni od 9 pa do 13 ili 14 eura za litru.

“Najbolje je ne kupovati ih. Dio tih ulja je čak štetan za zdravlje. Postupkom rafiniranja u njih se dodaju organska otapala, a najčešće heksan koji bi teoretski kod destilacije trebao biti izdvojen. Međutim, nekoliko ppm-a (parts per million, nenormirani znak za milijuntinku, nap.a.) heksana ipak zaostane u tom ulju, a to je kancerogena supstanca. I ljudi je unose u organizam s tim rafiniranim uljem. Nažalost, mnogi kad pročitaju da je nešto rafinirano misle da je to poboljšano, još bolje od temeljnog, a nije”, ističe.

Onima plićeg džepa koji ne mogu ili nisu voljni dati 20, 30 ili više eura za kvalitetna ekstra djevičanska maslinova ulja, Gross preporučuje da kupuju “malo, ali kvalitetno”.

“Ako žele veću količinu, mogu ga doma pomiješati sa suncokretovim uljem ili uljem repice pa će imati veću količinu. Ulje se razrjeđuje no kvaliteta se zadržava i barem znaju što su kupili. Ovako kupuju mačka u vreći”, kazao nam je predsjednik Zagrebačkog maslinarskog instituta.

Foto: Pixabay