U trenutku dok dio država Europske unije ostaje bez ruskog plina, pa su tako Austrija, Mađarska i Slovačka odlukom Ukrajine da ne produžava ugovor o opsrkbi plinom u određenim problemima s opskrbom i traže alternativne pravce,

Hrvatska dalje jača kapacitete svog LNG terminala. Vlada je tako donijela odluku o proglašenju projekta “Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG Terminal” strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.

Radi se o javnom investicijskom projektu Plinacroa za izgradnju četiri plinovoda, vrijednom 534 milijuna eura bez PDV-a, koji Hrvatsku pozicionira kao energetsko čvorište.

Konkretno, projekt čine magistralni plinovodni sustav na pravcu Omišalj-Zlobin snage DN1000/100 bar, Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac DN800/100 bar i Kozarac-Slobodnica DN800/75 bar, te interkonekcijski plinovodni sustav s Republikom Slovenijom na pravcu Lučko-Zabok-Rogatec snage DN700/75 bara.

Još konkretnije, lokacija realizacije projekta je na trasi Zlobin – Bosiljevo 92 posto na tlu Primorsko-goranske županije, dok je ostatak na tlu Karlovačke županije. Sva ta ulaganja su, naglasio je premijer Andrej Plenković, takvoga karaktera da će ti plinovodi biti u stanju u budućnosti transportirati i vodik kao energent budućnosti, prenosi Glas Slavonije.

Na natječaj za ugradnju dodatnog modula za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina (UPP) na LNG terminalu u Omišlju, vrijedan ukupno 17 milijuna eura kojim će godišnji kapacitet terminala biti povećan sa sadašnjih 2,9 milijardi kubičnih metara plina na 6,1 milijardu, pristigle su dvije ponude, potvrdio nam je Ivan Fugaš, direktor tvrtke LNG Hrvatska koja upravlja terminalom za ukapljeni prirodni plin na Krku.

U tijeku je evaluacija pristiglih ponuda, podijeljenih u dvije grupe radova; Usluge ugradnje i implementacije modula i opreme za uplinjavanje UPP-a na FSRU brodu LNG Croatia, odnosno plovilu za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina, procijenjene vrijednosti 15 milijuna eura, te nabave i ugradnje elektroenergetske opreme za integraciju FSRU broda s novim modulom za uplinjavanje UPP-a, čija je procijenjena vrijednost dva milijuna eura.

Fugaš nije htio govoriti o detaljima pristiglih ponuda, dok ne završi njihovo ocjenjivanje, ali je kazao kako je njima zadovoljan. “Očekujem da će evaluacija dviju ponuda biti završena sredinom ovog mjeseca, nakon čega očekujemo potpisivanje ugovora s izvođačima.

Nova jedinica za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina trebala bi, prema planu, biti ugrađena na brod LNG Croatia tijekom rujna i listopada ove godine. Ne očekujemo nikakve promjene ni odgode, vjerujemo da će cijeli projekt biti završen u planiranim rokovima, rekao je Fugaš.

Novi modul za uplinjavanje, vrijedan 22,97 milijuna eura proizvodi tvrtka Wartsila Gas Solutions, u kineskom brodogradilištu Nantong CIMS Sinopacific. Izgradnja modula bit će završena do kraja veljače ove godine, nakon čega će biti transportiran u brodogradilište koje će biti odabrano u postupku procjene pristiglih ponuda na natječaj za izgradnju, gdje će biti ugrađen na FSRU brod LNG Croatia.

Za vrijeme ugradnje modula proizvodnja na LNG terminalu bit će, razumljivo, ugašena, no riječ je o dijelu godine kada je potražnja za prirodnim plinom niska, a prema prethodnim najavama iz LNG Hrvatske, prekid ne bi trebao trajati duže od tridesetak dana.

LNG terminal novim će kapacitetom raspolagati od početka plinske sezone 2025./2026. koja počinje 1. listopada ove godine, a prema ranijim Fugaševim najavama, za nove kapacitete postoji veliki interes tržišta. Taj interes dodatno će, očekuje se, pojačati prekid isporuke ruskog plina preko plinovoda u Ukrajini.

OD POČETKA RADA 108 BRODOVA

Puni kapacitet od 6,1 milijarde kubičnih metara plina LNG terminal ipak neće moći koristiti od iduće plinske godine, jer će do tada kapaciteti transportnog sustava Plinacroa koje je Vlada proglasila strateškim projektom za RH biti povećani na oko 3,5 milijardi kubičnih metara plina godišnje, pa će kapacitet isporuke plina s krčkog terminala u toj prvoj fazi biti povećan za oko 700 milijuna kubičnih metara godišnje.

Očekuje se da će se proizvodnja na terminalu povećavati sukcesivno, kako budu izgrađeni dijelovi novih plinovoda, posebno interkonekcije prema Sloveniji i Mađarskoj, s obzirom na to da novi kapacitet od 6,1 milijarde kubičnih metara plina godine više od dvostruko nadmašuje ukupnu godišnju potrošnju prirodnog plina na domaćem tržištu. Od početka rada LNG terminala na Krku na njega je pristalo 108 brodova s teretom ukapljenog prirodnog plina, pri čemu je najveći dio stizao iz SAD-a.

Davor Štern, energetski stručnjak

BEZ RASTA CIJENA

U kombinaciji s hladnim vremenom u SAD-u i Europi te obustavom isporuke ruskog plina preko Ukrajine i niskim zalihama plina u EU, to rezultira rastom cijena plina na europskim burzama od rujna naovamo, ali naftni stručnjak Davor Štern ističe kako se ne očekuje rast cijena na hrvatskom tržištu. “U principu ne treba očekivati rast cijena, jer i sada kupujemo ukapljeni prirodni plin koji je skuplji od plina koji se transportira plinovodima. Uz to, Hrvatska ima i vlastitu proizvodnju plina tako da ne treba očekivati probleme s cijenom ili s opskrbom. Nešto više problema mogle bi imati zemlje poput Mađarske i Slovačke koje su do sad plin uvozile iz Rusije i nisu u tolikoj mjeri koristile LNG”, rekao je Štern.

Foto: Hina