Od početka inflacije cijene hrane kontinuirano rastu. Najviše poskupljuju osnovne namirnice, poglavito one prehrambene. Među njima se najviše ističe kruh, čija je cijena u protekle četiri godine u Hrvatskoj porasla za vrtoglavih 60 posto, a u ostatku Europske unije 38 posto, s tim da su plaće, primjerice, u Njemačkoj, dvostruko veće.

Skupo, skuplje, najskuplje – barem je tako u Hrvatskoj što se tiče cijena hrane u odnosu na druge zemlje Europske unije.
“Ma i 200 posto su poskupile pojedine vrste, ne znam kako su oni došli do tih 60 posto, kruh je osnovna namirnica, a da ne pričam za ostale stvari. Od toga boli glava. Ljudi ne mogu biti gladni, moraju jesti. Stvarno je teško reći što bi trebalo poduzeti. Netko ima previše, a netko premalo, u tome je stvar. Kratkoročnog rješenja nema, ali cijene na izvoru trebaju početi padati da bi počele padati u dućanima, treba biti jeftinija proizvodnja pa će onda i pekare imati jeftiniji kruh na prodaju. Svi se moraju malo odreći nečega pa će onda biti bolje cijene. A što trebamo reći nakon 30 godina ovakve države? Vidite da je predsjednik Vlade rekao da živimo kao bubreg u loju”, govore građani, javlja N1.

Da ne živimo kao bubreg u loju itekako su svjesni u udruzi za zaštitu potrošača.

“Cijene kontinuirano rastu od 2022. Ovo na što je Biljana Borzan upozorila, mi znamo već jako dugo. Skandalozno je da je toliko u Hrvatskoj poskupio kruh jer Hrvatska ima dovoljno pšenice i brašna i ne može se ničime objasniti ovakve cijene. Ali kvaka je u tome što mi imamo strane trgovačke lance. Dovoze ovdje te pekarske proizvode koji se negdje drugdje spremaju, od nečijih drugih sirovina, a ne od hrvatskih”, kaže Ana Knežević iz Udruge za zaštitu potrošača.

Iz Vlade se pozivaju na donesene zakone o regulaciji cijena osnovnih proizvoda.
“Gledajte, ja to mogu komentirati samo u vidu mjera koje smo donijeli. I naša zadnja odluka je da kruh glasi kao jedna od namirnica sa zaštićenom cijenom. Mi smo ograničili cijene ključnih proizvoda koji su sastavni dio košarica”, komentirao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

No, pridržavaju li se uopće trgovački lanci vladinih naputaka?

“Sramota je da otkada je na snazi ograničena cijena inspektorat je proveo 2300 inspekcijskih nadzora, u njih 600 je bilo prekršaja. Prije svega, da nisu istaknuti proizvodi s povlaštenim cijenama ili da su te cijene previsoke. I to najviše upravo na kruhu”, dodaje Knežević.

Ističe i da ovaj rast cijena donekle ostaje nezamijećen zbog još uvijek svježeg prelaska na euro.

“Imamo onu iluziju novca kako je sve to malo, ali kad se onda to preračunao u kune, odmah imamo visok tlak”, upozorava Knežević.
Europarlamentarka Biljana Borzan uvrstila je u Rezoluciju o starim i novim izazovima na tržištu EU-a i dio koji se odnosi na rast cijena u novijim državama članicama.

“S obzirom da se radi o problemu koji nije neka hrvatska egzotika, već je veći dio EU-a obuhvaćen, u prvom redu zemlje istočne Europe. Vlade su već uputile apele da se pokuša iznaći zajedničko rješenje. Očigledno je nemoguće pojedinim vladam se izboriti da cijene ne budu ovoliko visoke.”

Rezolucija bi trebala ići na glasanje ovaj tjedan. Cilj – kazniti pohlepne i spriječiti manipulacije.