Saborski zastupnik i gradonačelnik Sinja Miro Bulj uzburkao je veliku medijsku prašinu kada je tijekom svoje predsjedničke kampanje prozvao trojicu čelnih ljudi u državi da su članovi, kako ju je nazvao, kroasan bojne.

Povodom mu je bilo primanje predsjedničkog kandidata HDZ-a Dragana Primorca u počasno članstvo Hrvatskog generalskog zbora. Bulj je tada sarkastično predložio tom tijelu da isto takvo promaknuće napravi i za tri čelna čovjeka države, predsjednika države Zorana Milanovića, predsjednika vlade Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.

“Kako je Generalski zbor primanjem Dragana Primorca u počasno članstvo ispravio povijesnu nepravdu prema mom suborcu i dragovoljcu, predložio sam im da isto naprave i s trojicom heroja iz ‘kroasan bojne’ koji su na Zrinjevcu u presudnim godinama dali veliki obol obrani Hrvatske”, objavio je tada Bulj na društvenim mrežama.

Primorca je nazvao „prekaljenim hrvatskim ratnikom“, koji je branio domovinu „čak šest godina, od 1991. do 1996., u Americi“, dok je za trojicu čelnika države spomenuo koliko su godina imali 1991. (Plenković 21, Jandroković 24, Milanović 25) kada su se „odazvali pozivu Domovine i na prvoj crti Zrinjevca ‘mlateći’ kroasane, dali nemjerljiv doprinos obrani domovine”.

Bulj je zamjerio HGZ-u što se ovim prijedlogom u vezi s Primorcem „miješa u politiku“ tijekom kampanje, dodavši kako s obzirom da nam državu vode „trojica ljudi koji su prespavali rat“ možda je Primorcu i mjesto u Generalskom zboru.

Pritom im kao suprotnost nije zaboravio spočitnuti kako je on imao 19 godina kada je u proljeće 1991. pristupio pričuvnom sastavu Ministarstva unutarnjih poslova. Nešto kasnije, u listopadu te godine iz MUP-a prelazi u 126. brigadu Hrvatske vojske u kojoj dobiva čin zastavnika.

Početkom 1994. prelazi u 4. gardijsku brigadu u kojoj dobiva čin poručnika. Tijekom svog ratnog puta sudjelovao je u brojnim bitkama od Vrlike 1991. do Oluje 1995. te u svim operacijama koje su prethodile toj veličanstvenoj operaciji kojom je pobjedonosno okončan Domovinski rat. Iz ratnog razdoblja u medijima je zabilježena zgoda kada je s VBR-om (višecjevni raketni bacač) sam neutralizirao jedno važno neprijateljsko uporište. Dogodilo se to tijekom obnove hidroelektrane Peruča koju su ranije minirale srpske snage pod vodstvom zloglasnog Ratka Mladića.

Tadašnji čelnici 126 brigade dali su zadaću Bulju, koji je bio zapovjednik VBR-a, da neutralizira neprijateljsko topništvo i tenk koji su bili na Opsjenjaku odakle su pucali na radnike koji su obnavljali branu. Mediji su prenijeli kako je Bulj sam, pod okriljem noći, stigao na pogodno mjesto i čekao.

Kad su neprijatelji zapucali i otkrili svoj položaj, Bulj je usmjerio cijevi VBR-a prema njima i „ispraznio raketno spremište“. S te točke, govore, neprijatelji više nisu ometali radnike na Peruči. Umirovljen je 2007. godine.

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti prošle godine objavio je svoju fotografiju s kninske tvrđave uz poruku:

„Nikad neću zaboraviti te dane ponosa i slave i uspomene oslobođenja grada Knina od velikosrpskog agresora. Hrvatsku smo oslobodili, ali je još uvijek nismo uredili. Taj posao nas još čeka i tu želim dati cijelog sebe kao što smo se moji suborci i ja dali cijeli onda kad je bilo najpotrebnije“, napisao je između ostalog.

Politički se 1990. najprije učlanio u Hrvatsku demokratsku stranku koju su vodila braća Veselica, a nedugo potom prelazi u HDZ.

Nakon umirovljenja 2007. Bulj nije mirovao. Godine 1999. bio je izabran za alkarskog momka, a te godine je izaslanik predsjednika RH na Sinjskoj alci bio general Ante Gotovina. Dvije godine kasnije bio je među najgorljivijim prosvjednicima zbog optužnice protiv generala Mirka Norca, koji je bio alkarski vojvoda.

Kada se Norac predao zamijenio ga je Ante Kotromanović, kasniji ministar obrane, a Bulj je postao njegov alkarski momak. Na tim dužnostima su bili dvije godine dok Kotromanović nije smijenjen zbog poznatog govora u kojem se usprotivio tadašnjoj državnoj politici vezano uz odnos prema braniteljima.

U Buljevoj biografiji stoji i kako je u borbi dviju struja unutar HDZ-a stao na stranu Ivića Pašalića, a protiv Sanadera. Kad je 2007. tadašnji premijer Sanader došao u Sinj položiti kamen temeljac za Alkarske dvore opet je javno istupio kazavši kako je to ranije već učinio general Gotovina koji je u to vrijeme već bio uhićen i izručen Haaškom sudu.

Zbog toga je odbio obući svečanu odoru. Alkarsko društvo ga je kaznilo ukorom i mjerom pred isključenje te zabranom sudjelovanja u svečanoj alkarskoj povorci.

No, Bulj ni tada nije stao. Na mjesnim izborima 2009. na nagovor prijatelja kandidira se s nezavisnom listom u svom mjestu Suhač. I na iznenađenje mnogih pobjeđuje. To isto čini i na lokalnim izborima 2011. i 2015. godine. Te godine na parlamentarnim izborima kao drugi na listi Mosta u 9. izbornoj jedinici ulazi u Sabor.

Među najaktivnijim je zagovarateljima rušenja tadašnjeg šefa HDZ-a zbog afere „konzultantica“, što se na kraju i događa. Sinjskim gradonačelnikom postao je u drugom krugu lokalnih izbora 2021. Potom je redovito biran i za saborskog zastupnika, u kojem često uzima riječ. Kandidirao se prošle godine i na predsjedničkim izborima, osvojio je 3.82 posto glasova.

Bulj je rođen u radničkoj obitelji u Sinju 1972. godine. Završio je srednju tekstilnu školu. Otac mu je radio u tvornici Dalmatinka u Sinju, a majka je bila domaćica. Ima dvije sestre koje obje rade u prosvjeti. Obitelj mu se bavila poljoprivredom, imali su i nekoliko krava te je Bulj kao dječak raznosio mlijeko po Sinju.

U braku je sa suprugom Jelenom, imaju trojicu sinova. I dalje se bave i poljoprivredom, imaju vrt voćnjak. „Imam tri sina i prekrasnu suprugu Jelenukoja vodi brigu o svemu“, kazao je. Dodao je kako imaju i kokoši, a u vrtu jabuke, šipak, uzgajaju kupus, luk, rajčice i drugo povrće. „Moj vrt, moj mir“, kazao je svojedobno. Imaju i psa.

U politici je jedan od najgorljivijih zagovornika zaštite granice uz pomoć Hrvatske vojske kako bi se spriječili nelegalni ulazi migranata. Bio je jedan od najžešćih kritičara premijera Plenkovića zbog pozivanja srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na međunarodnu konferenciju u Dubrovnik.

„Predstavnici braniteljskih udruga ne smiju šutjeti na sramotu koju su Plenković i HDZ napravili s četnikom Vučićem u Dubrovniku koji je iz našeg Dubrovnika koji je bio razaran pljuvao po Domovinskom ratu i negirao velikosrpsku agresiju“, kazao je.

„I to dok još uvijek nije riješeno pitanje nestalih, dok još uvijek nije plaćena ratna odšteta, dok još uvijek nije vraćena dokumentacija iz vukovarske bolnice. Dopustiti da takav čovjek u sred Dubrovnika pljuje po Domovinskom ratu i na to ne reagirati je sramota“, poručio je.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2024. godinu

Foto: Hina