Finska muška košarkaška reprezentacija senzacionalno je u osmini finala Eurobasketa u Rigi svladala Srbiju sa 92-86 (28-24, 16-24, 24-18, 24-20) te tako s turnira ispratila najvećeg favorita. Lauri Markkanen je sa 29 koševa predvodio Finsku, Mikael Jantunen je dodao 15, ali junak je bio Elias Valtonen koji je 10 od svojih 13 poena ubacio u zadnjoj četvrtini, a osam u zadnje dvije minute.

U sastavu Srbije Nikola Jokić je zabio 33 poena, a Nikola Jović 20. Finska će u četvrtfinalu u srijedu igrati protiv boljeg iz dvoboja Francuska – Gruzija koji se igra danas.

Satirični tekst postao viralan

Na internetu se prije nekoliko dana pojavio tekst koji se predstavlja kao “znanstvena analiza” sportskih sposobnosti Nikole Jokića i Laurija Markkanena kroz atletski desetoboj. Iako je riječ o potpuno neznanstvenom i satiričnom uratku bez ikakve stvarne metodološke podloge, autor koristi pseudoznanstveni jezik i smiješne formule kako bi iznio tezu da je Markkanen superioran atleta. I dok su brojke i metode čista fikcija, najzanimljivije je da se jedna “prognoza” pokazala točnom – Finska je zaista svladala Srbiju na Eurobasketu 2025., i to najviše zahvaljujući sjajnoj igri Laurija Markkanena. Taj zabavni i potpuno neznanstveni tekst prenosimo u cijelosti.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: HDZ-ov Marijan: Peronja i njegova partnerica nastavili politiku pogodovanja u Jelsi, a Milanović ga želi za savjetnika

Uvod u “analizu”

“U suvremenom sportskom istraživanju, interdisciplinarni pristup omogućuje dubinsko razumijevanje performansi vrhunskih atleta iz različitih disciplina. Ova analiza fokusira se na usporedbu Nikole Jokića, srbijanskog košarkaša poznatog po svojoj dominaciji u NBA ligi, i Laurija Markkanena, finskog košarkaša čije su fizičke sposobnosti često opisivane kao iznimno svestrane. Koristeći atletski desetoboj kao okvir za procjenu, primijenjene su napredne znanstvene metode kako bi se kvantificirale njihove hipotetičke rezultate. Ova studija ima za cilj pružiti objektivnu procjenu, baziranu na stvarnim algoritmima, te predvidjeti njihove performanse na predstojećem Svjetskom atletskom prvenstvu u Tokiju 2025. godine. Rezultati su derivirani iz “Jokić-Markkanen Diferencijalnog Modela” (JMDM), koji integrira biomehaničke simulacije s faktorima poput tjelesne kompozicije, povijesti treninga i hipotetičkih ekoloških varijabli.

Metodologija

Procjena je provedena korištenjem JMDM-a, inovativnog algoritma razvijenog u virtualnom laboratoriju za sportsku kinetiku. Model koristi diferencijalne jednadžbe za simulaciju performansi, gdje se varijable poput brzine (v), sile (F) i izdržljivosti (E) izračunavaju prema formuli:

P = ∫₀ᵗ (v · F + E) dt + δ

gdje δ predstavlja “faktor neočekivanog” (npr. utjecaj konja u treningu ili finske saune na oporavak). Podaci su simulirani na osnovu javno dostupnih biometrija: Jokić (visina 211 cm, masa ~128 kg, postotak tjelesne masti ~35%) i Markkanen (visina 213 cm, masa ~109 kg, postotak tjelesne masti ~4%). Svaka disciplina desetoboja analizirana je zasebno, s procjenama rezultata izraženim u standardnim jedinicama. Usporedba je kvantificirana bodovima po IAAF tablicama, ali prilagođena JMDM koeficijentima za suptilne varijacije.

Rezultati po disciplinama

100m sprint: Markkanen pokazuje superiornost zahvaljujući nižem centru gravitacije i efikasnijoj mišićnoj distribuciji, simuliranoj kroz JMDM brzinu od 10.4 sekundi. Jokićeva procjena je 18.5 sekundi, ograničena masom. Markkanen superioran.

Skok u dalj: Primjenom JMDM elastičnog modula, Markkanen postiže 9,03 metra, obarajući svjetski rekord (trenutni rekord 8.95 m, ali simulacija predviđa ekstremnu efikasnost finske genetike u kombinaciji s visinom i eksplozivnošću). Jokićeva simulacija: 5.2 metra. Markkanen superioran s rekordom.

Bacanje kugle: Jokićeva veća tjelesna masa i postotak masti pružaju dodatnu inerciju, simuliranu kroz JMDM silu od 22.7 metara. Markkanen: 14.5 metara. Jokić superioran, blizu svjetskog rekorda.

Skok u vis: Markkanenova fleksibilnost, modelirana prema finskim saunskim oporavcima, rezultira 2.3 metra. Jokić: 1.4 metra, ograničen masom. Markkanen superioran.

400m trka: JMDM izdržljivostni faktor daje Markkanenu 45.2 sekunde, zahvaljujući aerobnoj efikasnosti. Jokić: 1 minuta i 27 sekundi, previše težak za podnošenje anaerobne kiseline. Markkanen superioran.

110m s preponama: Jokićeva nekonvencionalna vježba preskakanja prepona sa svojim konjem, integrirana u JMDM kao “konjski koeficijent”, rezultira s 13.6 sekundi. Markkanen: 15.8 sekundi. Jokić superioran.

Bacanje diska: Markkanenova rotacijska dinamika, simulirana kroz JMDM centrifugalnu silu, doseže 65 metara. Jokić: 48 metara. Markkanen superioran.

Skok s motkom: Markkanen postiže 6.05 metara, bazirano na finskoj tradiciji skijanja. Jokić: pretežak za letvice osim onih od titanija, 0 metara. Markkanen superioran.

Bacanje koplja: Markkanenova preciznost, modelirana prema JMDM balističkoj putanji, rezultira 85 metara. Jokić na sirovu snagu i srpsku sklonost ratovanju 85 metara. Ovdje su podjednaki.

1500m trka: Oba atleta pokazuju lošu izdržljivost u simulaciji, s Jokićem na 77 minuta i Markkanenom na 6 i pol minuta, zbog slične kardiovaskularne adaptacije i manjka dužinskih treninga. Podjednati rezultati.

Ukupni bodovi po JMDM-u: Markkanen ~8500 bodova, Jokić ~6500 bodova.

Predviđanje performansi u Tokiju 2025.

Na predstojećem Svjetskom atletskom prvenstvu u Tokiju, simulacije JMDM predviđaju da bi Markkanen osvojio brončanu medalju u desetoboju, s mogućnošću obaranja svjetskog rekorda u skoku u dalj, zahvaljujući povoljnim uvjetima vjetra i finskoj adaptaciji na azijsku vlažnost. Jokić bi vjerojatno završio u donjoj polovici finalista, ali bi impresionirao u bacanju kugle i preponama, možda osvojivši broncu u tim disciplinama ako se primijeni “konjski koeficijent” u stvarnom treningu. Ukupno, Markkanen bi dominirao, dok bi Jokićevo učešće dodalo neočekivani element zabave.

Zaključak

Na temelju rigorozne primjene Jokić-Markkanen Diferencijalnog Modela, jasno je da Lauri Markkanen predstavlja superiornog atletu u većini disciplina desetoboja. Ova superiornost implicira šire sportske implikacije: Finska će pobijediti Srbiju u osmini finala Eurobasketa, jer je Markkanen mnogo bolji atleta. Daljnja istraživanja trebala bi uključiti real-time simulacije za potvrdu ovih nalaza.