Dok većina europskih gradova posljednjih desetljeća bilježi vidljivo poboljšanje kvalitete zraka, Slavonski Brod i dalje ostaje na samom vrhu neslavne ljestvice najzagađenijih urbanih sredina u Europskoj uniji. Prema najnovijim podacima Europske agencije za okoliš (EEA), ovaj slavonski grad zauzeo je prvo mjesto na popisu gradova s najvišim prosječnim godišnjim koncentracijama lebdećih čestica PM 2.5, čime se još jednom potvrdio kao jedno od najvećih europskih žarišta onečišćenja zraka.

U sklopu European City Air Quality Viewera, interaktivnog alata koji prikazuje višegodišnje podatke o kvaliteti zraka u 375 europskih gradova, Slavonski Brod bilježi prosječnu godišnju koncentraciju PM 2.5 od 26,5 μg/m³. Takva vrijednost prelazi maksimalno dopuštenu graničnu vrijednost Europske unije, koja iznosi 25 μg/m³, te je čak pet puta viša od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije koje iznose 5 μg/m³. Ovi podaci ne ostavljaju prostora za ignoriranje jer izravno ukazuju na ozbiljan javnozdravstveni problem koji utječe na svakodnevni život građana Slavonskog Broda.

Visoka koncentracija PM 2.5 čestica izravno je povezana s povećanim rizikom od razvoja kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, moždanog udara te prerane smrti. Lebdeće čestice prodiru duboko u pluća, a zbog svoje sićušne veličine lako ulaze i u krvotok, što dugoročno može uzrokovati ozbiljne zdravstvene posljedice za cijelu populaciju, a osobito za osjetljive skupine poput djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Procjene Europske agencije za okoliš pokazuju da bi smanjenje koncentracije PM 2.5 na razinu preporučenu od strane Svjetske zdravstvene organizacije moglo znatno smanjiti broj prijevremenih smrti u gradu, prenosi Glas Slavonije.

Problem onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu nije od jučer, već traje godinama, a njegovi uzroci su višestruki. Jedan od glavnih izvora zagađenja je industrijska proizvodnja, prije svega rafinerija nafte u obližnjem Bosanskom Brodu, koja, unatoč višegodišnjim obećanjima o modernizaciji i ekološkoj prilagodbi, i dalje značajno doprinosi lošoj kvaliteti zraka u gradu. Uz industriju, problem dodatno pogoršavaju brojna kućna ložišta na kruta goriva koja se intenzivno koriste tijekom zimskih mjeseci, dok promet, osobito teška teretna vozila koja prolaze kroz grad, također ima svoj udio u stvaranju zagađenja. Geografski položaj grada i specifične meteorološke prilike, koje često zadržavaju zagađeni zrak u nižim slojevima atmosfere, dodatno kompliciraju situaciju.

Usporedbe radi, drugi hrvatski gradovi, uključujući Zagreb, Rijeku i Osijek, prema istim podacima bilježe niže koncentracije PM 2.5 čestica, iako one također nadmašuju preporučene vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije. Ipak, nijedan od njih nije ni približno u situaciji u kojoj se nalazi Slavonski Brod, koji je jedini hrvatski grad s oznakom “vrlo loša kvaliteta zraka” prema Europskoj agenciji za okoliš.

Rješenja za ovaj dugogodišnji problem postoje, no zahtijevaju ozbiljnu političku volju, prekograničnu suradnju i uključivanje lokalne zajednice. Prvi korak mora biti sustavno i trajno rješavanje pitanja emisija iz rafinerije u Bosanskom Brodu, bilo njezinim zatvaranjem, modernizacijom ili prelaskom na čišće tehnologije. Osim toga, nužno je uvesti strože mjere za smanjenje emisija iz individualnih kućnih ložišta, poticati korištenje ekološki prihvatljivijih energenata te razviti programe subvencioniranja za građane koji žele prijeći na čišće sustave grijanja. Važno je i uspostaviti mjere za ograničavanje prometa u najzagađenijim dijelovima grada, kao i poticati korištenje javnog prijevoza i biciklističke infrastrukture.

Jednako je važno osigurati kontinuirano praćenje i javno objavljivanje podataka o kvaliteti zraka u realnom vremenu, kako bi građani bili pravovremeno informirani o stanju zraka koji udišu i mogli donijeti odgovorne odluke o vlastitom ponašanju i zaštiti zdravlja. Edukacija građana o utjecaju zagađenja na zdravlje te poticanje zajedničkih inicijativa i akcija za čišći zrak također su ključni elementi u borbi protiv ovog problema.

Zaključno, Slavonski Brod i dalje ostaje najslabija točka u Europskoj uniji kada je riječ o kvaliteti zraka. Novo izdanje EEA-ovog European City Air Quality Viewera još jednom jasno potvrđuje nužnost hitnog i odlučnog djelovanja. Građani Slavonskog Broda zaslužuju isti standard kvalitete zraka i zdravog života kao i stanovnici ostatka Europe, a ostvarenje tog cilja mora postati prioritet kako za lokalne, tako i za nacionalne vlasti te međunarodne institucije.

Foto: Hina