Slava može djelovati primamljivo, ali njezin iznenadni dolazak nosi niz izazova koji mogu drastično utjecati na ponašanje i emocionalno stanje slavnih osoba. U svijetu showbiza, brzi uspon do slave često uzrokuje promjene u načinu na koji poznate osobe doživljavaju sebe.

Naime, nedavno smo pokušali stupiti u kontakt s nekoliko osoba koje su u kratkom roku postale zvijezde. Mediji ih često prikazuju kao skromne i pristupačne, no mi smo imali drugačije iskustvo. Jedan od takvih primjera je Baby Lasagna (29), čiju smo izjavu željeli čuti o njegovom impresivnom uspjehu – tri rasprodana koncerta na Šalati, ali on je bio umoran. Iako bi bilo očekivano da osoba na vrhuncu svoje karijere poželi podijeliti svoje iskustvo s javnošću, njegov menadžer nas je dočekao s iznenađujućim odgovorom: “Baby Lasagna nema vremena, mora odmarati za koncert u Ljubljani.”

Sličan stav primijetili smo i kod Grše (28), jednog od najpoznatijih imena na domaćoj rap sceni. Kontaktirali smo njegovog menadžera e-mailom kako bismo razgovarali o Gršinim uspjesima, očekujući povratnu informaciju. Međutim, umjesto očekivanog odgovora, rečeno nam je da pošaljemo pitanja na koja će Grše možda odgovoriti, ovisno o tome sviđaju mu se pitanja ili ne.

Više o ovoj temi saznali smo u razgovoru s glazbenim kritičarom Bojanom Mušćetom te psihologicom i kognitivno-bihevioralnom terapeutkinjom Jelenom Ćubelić, piše Net.hr.

‘Arogancija se javlja kao nužno zlo’

Bojan Mušćet ističe kako iznenadna slava može značajno utjecati na način na koji pojedinci doživljavaju sebe i svoju ulogu u društvu. Oni koji su do jučer bili susretljivi, danas se ponašaju drukčije.

“Slava je relativan pojam i nužno je povezan s pretjeranom samouvjerenošću. Arogancija se ponekad javlja kao nužno zlo jer ipak, oni su slavni naprosto zato što su oni ili netko drugi odlučili da bi trebali biti slavni. U glazbenom svijetu, pak, mnogo je primjera da je slava promijenila percepciju autora ili izvođača i oni koji su do jučer bili susretljivi kako bi napredovali, danas će se drukčije ponašati”, naglašava Mušćet.

S druge strane, Jelena Ćubelić objašnjava kako slava može drastično promijeniti način na koji osoba vidi sebe i svoje mjesto u društvu: “Ljudi često oblikuju sliku o sebi na temelju povratnih informacija koje dobivaju od drugih. Kada osoba postane slavna, suočava se s velikim brojem vanjskih procjena, divljenja, ali i kritika, što može stvoriti osjećaj da je njezina vrijednost definirana društvenim očekivanjima i pažnjom.”

Mušćet vjeruje da je moguće da slavna osoba stvori iskrivljenu sliku o vlastitim sposobnostima zbog previše pažnje. “Povijest nas uči da je bilo mnogo takvih primjera. U većini slučajeva, to je posljedica nesnalaženja u novim okolnostima.”

Naime, kako kaže Jelena stalna pohvala i divljenje mogu dovesti do pretjerane samouvjerenosti ili iluzije o nadmoći.

Prema istraživanjima o samopercepciji, konstantna pohvala može stvoriti efekt zrcala slavnih, gdje osobe dobiju uglavnom pozitivne povratne informacije koje nisu nužno utemeljene na stvarnim postignućima ili sposobnostima. Slava često stvara iluziju nepogrešivosti, što može dovesti do toga da osoba postane arogantna i doživljava sebe kao centralnu figuru.”