Zubi i osmijeh igraju ključnu ulogu u našem svakodnevnom životu, ne samo u funkcionalnom smislu već i u socijalnim interakcijama. Osmijeh je univerzalan znak topline i dobrodošlice, a mnogi ga smatraju jednim od najvažnijih aspekata prvog dojma. Prema istraživanjima, više od 37% ljudi prvo primijeti nečiji osmijeh, što jasno pokazuje koliko su zubi bitni za samopouzdanje i cjelokupni dojam koji ostavljamo na druge.

Ipak, iza tog blistavog osmijeha krije se kompleksan svijet znanosti, povijesti i zanimljivosti. Od strukture zuba, koja ih čini najtvrđom tvari u ljudskom tijelu, do fascinantnih priča o prvim stomatološkim zahvatima iz antičkih vremena – svijet zubne njege bogat je intrigantnim detaljima.

Osim estetske važnosti, oralno zdravlje ima dubok utjecaj na naše cjelokupno zdravstveno stanje. Na primjer, parodontne bolesti mogu ukazivati na rizik od ozbiljnih bolesti poput srčanih problema. Ovaj uvod u svijet stomatologije i oralne higijene stoga nije samo zabavan već i edukativan – kako bi svi mogli bolje razumjeti važnost redovite njege zuba.

Pripremili smo popis zanimljivih činjenica koje obuhvaćaju sve – od povijesti stomatologije, svakodnevnih navika, pa sve do neobičnih podataka o oralnom zdravlju. Koja će vas činjenica najviše iznenaditi?

Oralna higijena i zdravlje

• Tijekom života prosječan Amerikanac provede oko 38,5 dana samo četkajući zube.
• Važno je čistiti zube barem dva puta dnevno. Nepoštivanje tog pravila može dovesti do karijesa i bolesti desni.
• Loše oralno zdravlje može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme poput srčanih bolesti i dijabetesa.
• Stanje vaših desni može ukazivati na zdravlje srca. Studije pokazuju da osobe s parodontitisom imaju dvostruko veći rizik od koronarne bolesti srca.
• Karijes je uzrokovan nakupljanjem plaka na zubima.
• Prosječna žena sklonija je razvoju parodontne bolesti od prosječnog muškarca.
• Bolest desni, poznata i kao parodontitis, ozbiljna je infekcija koja može oštetiti meko tkivo i uništiti kost koja podupire zube.
• Redoviti stomatološki pregledi ključni su za održavanje dobrog oralnog zdravlja. Stomatolozi mogu rano otkriti probleme i dati savjete o pravilnoj njezi zuba.
• Dentalni higijeničari igraju ključnu ulogu u održavanju oralnog zdravlja pružajući redovita čišćenja i educirajući pacijente o pravilnoj higijeni.
• Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2019. godine, europska regija ima najvišu prevalenciju glavnih oralnih bolesti, pri čemu više od 50% odraslih ima neku od tih bolesti.
• Također, prevalencija karijesa trajnih zuba u Europi iznosi 33,6%, što predstavlja gotovo 335 milijuna slučajeva.
• U Hrvatskoj, podaci iz 2013. godine pokazuju da prosječan 12-godišnjak ima gotovo četiri pokvarena ili izvađena zuba, što Hrvatsku svrstava na samo dno među zemljama EU-a po pitanju oralnog zdravlja djece.
• U Srbiji, podaci iz 2013. godine pokazuju da 8,3% odraslih ima sve svoje zube, dok 12,4% nema nijedan zub.
• Troškovi liječenja oralnih bolesti u Europskoj uniji dosežu oko 80 milijardi eura godišnje, a ako se trend nastavi, procjenjuje se da će do 2020. godine ti troškovi porasti na 93 milijarde eura.
• Amerikanci svake godine kupuju više od 14 milijuna litara paste za zube.
• Približno 75% školske djece diljem svijeta ima aktivne karijese.
• Oko 25% odraslih Amerikanaca nema nijedan zub.
• Gotovo 65 milijuna odraslih Amerikanaca ima neku vrstu bolesti desni, od kojih je 38,4% žena, a 56,4% muškaraca.
• Trudnice s lošom oralnom higijenom imaju sedam puta veći rizik od prijevremenog poroda ili niske porođajne težine djeteta.
• 95% odraslih Amerikanaca s dijabetesom također ima parodontitis.
• Pijenjem jedne limenke gaziranog pića dnevno prosječan Amerikanac dobije 6,8 kg godišnje.
• 90% sistemskih bolesti ima oralne manifestacije.
• Djeca propuste 51 milijun školskih sati godišnje zbog dentalnih problema.
• Izbijen zub, poznat i kao avulziran zub, hitno je stomatološko stanje koje zahtijeva brzu reakciju. Ako se to dogodi vašem djetetu, zub treba držati za krunu, nježno isprati bez ribanja i, ako je moguće, vratiti u njegovu alveolu (osim ako je riječ o mlječnom zubu) ili pohraniti u mlijeko. Odmah potražite stomatološku pomoć jer je kratak vremenski period za uspješnu reintegraciju zuba.

Anatomija zuba i materijal

• Zubna caklina je najtvrđa tvar u ljudskom tijelu.
• Vrijedni zub slona, njegov kutnjak, izrađen je od dentina, koji je manje tvrd od cakline.
• Otisci zuba jedinstveni su poput otisaka prstiju.
• Nilski konji obično imaju 36 zuba. Njihov dentalni obrazac uključuje dva sjekutića, jedan očnjak, tri pretkutnjaka i tri kutnjaka u svakom kvadrantu.
• Zubi se počinju formirati prije rođenja.
• Puževa usta, premda veličine glave pribadače, mogu sadržavati više od 25.000 zuba.

Povijest stomatologije

• Tijekom kolonijalnog razdoblja ljudi su, nakon gubitka svih zuba, koristili proteze izrađene od bjelokosti ili drveta.
• Zubne proteze Georgea Washingtona nisu bile izrađene od drveta. Umjesto toga, posjedovao je četiri seta proteza od zlata, bjelokosti, olova i mješavine ljudskih, magarećih i zubi nilskog konja.
• Najvrijedniji zub pripadao je Sir Isaacu Newtonu. Godine 1816. jedan njegov zub prodan je u Londonu za 3.633 dolara, što bi danas iznosilo oko 35.700 dolara.
• Najstarija zubna četkica potječe iz dinastije Tang (618.–907. godine) u Kini. Bila je izrađena od dlačica svinje pričvršćenih na bambus ili kosti.
• Egipćani su već 3000 godina prije Krista imali specijalizirane liječnike za stomatološke zahvate. Najpoznatiji drevni “zubni liječnik” bio je Hesy-Ra, čiji je grob ukrašen natpisom: “Najveći od onih koji liječe zube.”
• Rimljani su koristili primitivne zubarske alate poput pinceta, bušilica i malih pila za vađenje zuba. Koristili su i mješavine poput meda i octa za čišćenje zuba.
• Egipatski papirus iz 4. stoljeća n.e. opisuje recept za pastu za zube. Sastojci su uključivali prah iz smrvljenog pepela, volovih kopita, mirisne biljke i malo meda.
• U srednjem vijeku vjerovalo se da stavljanje mrtvog miša na zub koji boli može izliječiti bol. To je bio jedan od mnogih bizarnih “lijekova” koji su se koristili u to vrijeme.
• U srednjem vijeku stomatološke zahvate često su obavljali brijači. Uz šišanje i brijanje, nudili su usluge vađenja zuba, krvarenja pijavicama i čišćenja rana.
• Lažni zubi izumljeni su 1774. godine od strane stomatologa Alexisa Duchâteaua, izrađeni od porculana i životinjskih kostiju.
• Najraniji tragovi zubnih plombi pronađeni su u Sloveniji. Oko 6500 godina stara ljudska čeljust imala je zub ispunjen pčelinjim voskom, što sugerira da su ljudi tada već pokušavali ublažiti bol uzrokovanu zubnim karijesom.
• U drevnoj Mezopotamiji vjerovalo se da zubobolju uzrokuju mali crvi koji žive unutar zuba. Ova teorija bila je široko prihvaćena i trajala je tisućama godina sve do 18. stoljeća.

Flossing (čišćenje zubnim koncem)

• Ako ne koristite zubni konac, propuštate očistiti više od 40% površine zuba.
• Prva komercijalna upotreba zubnog konca zabilježena je 1882. godine.

Zanimljivosti o dentalnom ponašanju

• 25% odraslih ne pere zube dva puta dnevno, što povećava rizik od karijesa za 33%.
• Ljudi koji puše imaju dva do sedam puta veći rizik od razvoja parodontitisa od nepušača.
• Pijenje tri ili više limenki gaziranih pića dnevno povećava rizik od karijesa i gubitka zuba za 62%.
• Zamjena četkice za zube nakon bolesti pomaže spriječiti ponovnu infekciju.

Slastice i šećer

• Jedna limenka gaziranog pića sadrži 10-12 čajnih žličica šećera. Preporučeni dnevni unos šećera je četiri čajne žličice.
• Prosječna količina šećera koju odrasli Amerikanci konzumiraju godišnje iznosi oko 150 kilograma, što uključuje ne samo očite zaslađivače, već i skrivene šećere u procesiranoj hrani.
• Slastice ne samo da utječu na fizičko zdravlje zuba, već i na njihovu estetiku. Zubna obojenost i razvoj žutih mrlja mogu biti povezani s čestom konzumacijom hrane bogate šećerom i kiseline.
• Kroz povijest, posebno u srednjem vijeku, šećer je bio izuzetno cijenjen i korišten u liječenju, no s vremenom su se počeli uočavati njegovi negativni učinci na zdravlje zuba.

Zabavne i razne činjenice

17 mišića je potrebno da biste se nasmijali, dok za mrštenje koristite čak 43 mišića!

Osmijeh je snažan izvor privlačnosti – 61% odraslih priznaje da ih privlači nečiji osmijeh.

Prosječna žena se nasmiješi 68 puta dnevno, dok se muškarac nasmiješi samo osam puta.

Sportske ozljede uzrok su otprilike 5 milijuna izgubljenih zuba godišnje.

Delfini nemaju mišiće u čeljustima, pa stoga koriste svoje zube isključivo za grabljenje plijena, a ne za žvakanje.

Komarci – oni imaju 47 zuba! Da, dobro ste pročitali! Iako komarci ne koriste svoje zube kao ljudi, oni im pomažu u procesu hranjenja.

Otprilike 48% mladih odraslih osoba na Facebooku uklanja svoje fotografije zbog nesavršenog osmijeha. U današnjem društvenom okruženju, osmijeh je toliko važan da čak i u virtualnom svijetu može utjecati na našu percepciju vlastite slike.

*Autorica je doktorica znanosti i specijalistica endodoncije i restaurativne stomatologije

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2024. godinu.