Zazvonilo je prvo zvono nove nastavne godine, iako ne za sve učenike. Primjerice, školarci iz Solina u školske će klupe sutra jer se danas slavi Mala Gospa. Punih tjedan dana kasnije krenut će u školu i učenici OŠ Stobreč jer još traju radovi na dogradnji i obnovi škole.
No 444.500 učenika počinje s novim školskim avanturama. A njih će, posebno za učenike prvih razreda srednjih strukovnih škola, biti prilično mnogo. Ove godine počinje primjena kurikularne reforme i modularna nastava u strukovnom obrazovanju, o čemu smo već opširno pisali, prenose 24 sata.
Prvašića je ove godine oko 36.000. S obzirom na promjene uvedene posljednjih godina, djeca u prvom razredu ne uče pisana slova, o čemu smo razgovarali s Ninom Matovinom Hajduk, učiteljicom savjetnicom iz zagrebačke OŠ Pavleka Miškine.
– Smatram da je potrebno napraviti reviziju kurikuluma za rad u nižim razredima. Prošlo je dovoljno godina i vidimo da ima prostora za poboljšanje. Primjerice, učenje svih slova treba vratiti u prvi razred, ovako djeca dođu u treći i tek tad počinju s čitanjem i rukopisom te su spori s tim – ističe ona.
Jedna od stvari koje se isto tako neće mijenjati je ocjenjivanje, unatoč sve većim zahtjevima stručnjaka da se brojčane ocjene, barem u prva dva-tri razreda, ukinu. Podsjetimo, prvašići u prvom polugodištu ne dobivaju brojčane ocjene, no već u drugom počinju ocjene.
– Ne mogu vam opisati koliko je loše na mojeg sina utjecala dvojka iz matematike, dugo nam je trebalo da mu vratimo samopouzdanje. A ne vidim niti jedan jedini razlog da se daje dvojka djeci koja tek uče osnovne računske radnje i pisanje u redovima – govori nam majka osmogodišnjaka iz Zagreba.
Na to već neko vrijeme upozorava i Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja. Sva istraživanja koja provodi i IDI pokazuje kako je utrka za ocjenama i neujednačeno ocjenjivanje jedna od najbolnijih točaka našeg obrazovnog sustava.
– Što treba nekome da u prvom razredu osnovne škole prolazi s 4,9 ili 5,0? Pazite, 96,1 posto učenika završava prvi razred s 5,0, znači njih 3,9 posto ne završava razred s 5,0, a tu si ih već inficirao. U trećem razredu taj postotak superodlikaša je 91,6 posto. Kad bismo to ukinuli, ocjene bar u tim nižim razredima, napravili bismo pomak, oslobodili malo prostora – kazao je na panelu u svibnju na Festivalu književnosti i zvučnog eksperimenta za djecu i mlade. Kako je tad istaknuo, bilo bi dobro da u prva četiri, čak i u prvih pet razreda, nema brojčanog zaključnog ocjenjivanja.
Ocjene i inflacija petica ostat će u fokusu i ove godine jer zapravo nije učinjeno mnogo da se promijeni utrka za ocjenama zbog upisa u srednje škole. Prijamni ispiti, koje je ove godine uvelo devet zagrebačkih gimnazija, pokazali su se dobrom odlukom jer šansu za upis željene škole dobili su i učenici koji ne prolaze s 5,0. Problem ocjena dovodi do toga da djeca već u četvrtom razredu imaju mentalne probleme, a roditelji si dopuštaju najrazličitije vrste pritisaka na nastavnike i ponašanja koja graniče sa zakonom.
To se posljednjih nekoliko godina pokušava promijeniti i nacionalnim ispitima, koje će i ove godine pisati učenici četvrtih i osmih razreda osnovne škole. Ispiti zasad nisu uvjet za upis srednje škole, niti njihov ishod smije utjecati na školski uspjeh, no već se vide goleme razlike u ishodima tih ispita i ocjenama koje učenici dobivaju u redovnoj nastavi. Nastavnici i ravnatelji srednjih škola smatraju kako bi nacionalne ispite trebalo što prije uvesti kao uvjet za srednju školu.
– Nacionalne ispite treba uvažiti i staviti da budu relevantni, a ne da osmaši gube tri tjedna od nastave, a ispiti se ne vrednuju. Učenici ih ne pišu savjesno i odgovorno, predaju test nakon 10 minuta pa ih moramo uvjeravati i bodriti da ipak nastave pisati, pokazuju nezainteresiranost jer rezultati ne znače ništa – ističe Nina Matovina Hajduk, ali i mnoge druge njezine kolegice, kao i ravnatelji.
Zasad se to ipak neće dogoditi, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs već je nekoliko puta naglasio kako u njegovome mandatu nacionalni ispiti neće postati uvjet za upis srednje škole. Što se tiče standardizacije ocjenjivanja, Nina Matovina Hajduk ima još jedan zanimljiv prijedlog.
– Bilo bi dobro da se u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje uvede baza za ispite u koju možemo ući i uzeti isti test za određeni predmet. Tako bismo ujednačili kriterije u cijeloj Hrvatskoj jer bi svi pisali iste zadatke – kaže ona.
Problem je i broj izostanaka, koji nezaustavljivo raste, a jedan od ključnih problema je mogućnost da roditelj djetetu opravda do tri dana izostanka neograničeno puta u godini. To je dovelo do situacije u kojoj je protekle dvije godine bilo nevjerojatnih 45 milijuna izostanaka i više. Ministarstvo i tu najavljuje promjene.
Mentalno zdravlje djece općenito je gorući problem još od korone, no i dalje nema zadovoljavajućeg odgovora na to. U školama nema dovoljno stručnih suradnika, a zdravstvene ustanove i stručnjaci iz područja psihologije i psihijatrije doslovce su zatrpani zahtjevima za terapije.
Što se tiče ministarstva, projekt koji je najvažniji u ova dva mandata ministra Fuchsa je uvođenje cjelodnevne nastave. Pedesetak škola u eksperimentalnom programu ulazi u treću godinu provedbe. Osim drukčijeg modela nastave, koji, prema informacijama s terena, u dijelu škola i nije sasvim zaživio, glavni dio projekta temelji se na zaista velikim ulaganjima u uređenja, dogradnje škola i sportskih dvorana.
– U predstojećem razdoblju planirana je provedba poziva na dodjelu bespovratnih sredstava iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. ‘Modernizacija ustanova za provedbu cjelodnevne škole u osnovnoškolskom obrazovanju’. U svrhu pružanja navedene potpore uvođenju cjelodnevne škole osigurano je 143,9 milijuna eura, a u tijeku je postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu ključnih elemenata Poziva – navode iz ministarstva.
Plan je da se do 2027. za jednosmjensku nastavu uredi 619 škola, no do svibnja ove godine donesene su odluke za uređenje tek oko 60 škola. Najveći su problemi sa školama u velikim gradovima, primjerice Zagrebu, gdje dio škola nema fizičkog prostora za proširenje. Zbog toga zapinje i uvođenje toplih obroka u projektu besplatnih školskih obroka, koje zadnje tri godine financira država. Zato mnoge škole i dalje pripremaju samo besplatne mliječne obroke ili dovoze hranu pripremljenu izvan škole.
Od ostalih novosti treba spomenuti uvođenje zabrane mobitela u sve više škola te zapošljavanje posebnih djelatnika za sigurnost u školama. No vjerojatno najveći problem do daljnjega ostaje sve manji broj učenika, poslije i studenata, što će se riješiti tek vrlo ozbiljnom promjenom odnosa države prema svojim građanima u svim područjima.
Foto: Hina