Znanstvenici koji istražuju utjecaj pretjerane konzumacije alkohola na zdravlje predstavili su novu studiju koja je istaknula jedan od mnogih problema koji se mogu pojaviti kod ljudi koji pretjerano piju alkohol u kasnijoj životnoj dobi.
Činjenica je da većina ljudi ne treba posebnu lekciju oko toga kako alkohol baš i nije dobar za zdravlje. U osnovi, radi se o otrovu, no općepoznata stvar je da se svi povremeno volimo opustiti upravo pomoću tog otrova. Općenito gledajući, povremeno piće nije prevelik problem za tijelo, piše UNILAD.
Ali problemi se definitivno mogu javiti kod onih koji konzumiraju znatne količine alkoholnih pića. No, osim što alkohol predstavlja ogroman trošak i potencijalnu opasnost od ovisnosti, ‘teški konzumenti’ alkohola mogu se suočiti s dugoročnim posljedicama koje mogu na kraju oštetiti mozak, stoji u novoj studiji iz Brazila pod nazivom ‘Povezanost između konzumacije alkohola, kognitivnih sposobnosti i neuropatoloških promjena’.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: SRPKINJA OBOŽAVA LIJEPU NAŠU: Milica iz Beograda otkrila zašto voli Thompsona i želi dečka Hrvata
Autor studije, dr. sc. Alberto Fernando Oliveira Justo s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u São Paulu u Brazilu tvrdi: ‘Prekomjerna konzumacija alkohola ozbiljan je globalni zdravstveni problem povezan s povećanim zdravstvenim komplikacijama i smrtnošću.’ U tom kontekstu, teškim konzumentom smatra se osoba koja tjedno konzumira osam ili više alkoholnih pića, prenosi Večernji list.
Brazilski istraživači otkrili su da takve osobe imaju veći rizik od razvoja moždanih lezija zvanih hijalina arterioloskleroza, a riječ je o znakovima oštećenja mozga koji su povezani s problemima pamćenja i razmišljanja.
‘Proučavali smo kako alkohol utječe na mozak kako ljudi stare. Naše istraživanje pokazuje da je pretjerano konzumiranje alkohola štetno za mozak, što može dovesti do problema s pamćenjem i razmišljanjem.
Otkrili smo da je teška konzumacija alkohola izravno povezana sa znakovima ozljede mozga, a to može imati dugoročne posljedice na zdravlje mozga koje utječu na kognitivne sposobnosti’, dodao je Justo.
Studija je obuhvatila 1.781 osobu koje su u trenutku smrti imale prosječno 75 godina, a svima su nakon smrti obavljene autopsije mozga. Važno je napomenuti da su ova otkrića sugestivna, a ne dokaz uzročno-posljedične veze.
Kod onih koji nikada nisu pili, 40 posto je imalo vaskularne lezije na mozgu. Kod umjerenih konzumenata taj je postotak bio 45 posto, kod teških 44 posto, a kod bivših teških konzumenata 50 posto.
Nakon prilagodbe za druge čimbenike koji mogu utjecati na zdravlje mozga, poput dobi u trenutku smrti, pušenja i tjelesne aktivnosti, istraživači su utvrdili da teški konzumenti imaju 133 posto veće šanse za vaskularne lezije u mozgu u odnosu na one koji nikada nisu pili, kao i da bivši teški konzumenti imaju 89 posto veće šanse.
S druge strane, umjereni konzumenti za to su imali 60 posto veće šanse.
Istraživači su također otkrili da teški i bivši teški konzumenti imaju veće izglede za razvoj biomarkera povezanog s Alzheimerovom bolešću.
Na kraju, Justo je zaključio kako je razumijevanje utjecaja pretjeranog pijenja ključno za podizanje svijesti o javnom zdravlju te bi moglo dovesti do preventivnih mjera prije nego što posljedice postanu ozbiljne.
Foto: Pixabay