Nema suglasja između zagrebačkog Sveučilišta i Ministarstva znanosti i obrazovanja kada je u pitanju novi Nacrt Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Senat je Nacrt Ministarstva u cijelosti odbacio.  Iz Ministarstva su uzvratili kako bi nedonošenjem Zakona bila nanesena šteta državi koja bi se računala u milijardama kuna, dok su na Senatu kazali kako se tu radi o financijskoj ucjeni i teškoj povredi sveučilišne autonomije.

Senat Sveučilišta je pak dugi Nacrt zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je izradilo Povjerenstvo Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, prihvatio kao polazišnu podlogu za raspravu o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja.

Zadiranje u samoupravu sveučilišta

 -S obzirom na činjenicu da je problematika znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja, osim u temeljnom Zakonu, regulirana dijelom ili u cijelosti u čak 15 drugih zakona, jasno je da se o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ne može raspravljati izolirano, ne uzimajući u obzir cjelinu zakonske regulative za to područje. Takav cjeloviti pristup primijenjen je u paralelnoj zakonskoj inicijativi Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, navode sa zagrebačkog sveučilišta dodajući kako je posebna vrijednost zakonskog nacrta koji je izradilo Nacionalno vijeće u tome što se radi o cjelovitom pristupu, kojim je zakonsko uređenje područja znanosti i visokoga obrazovanja sagledano u cjelini i u relaciji prema zakonskim rješenjima u drugim zakonima, navodi se u priopćenjem senata Sveučilišta te u zaključcima, između ostalog, kao razloge odbacivanja navode kako je postupak izrade bio netransparentan. Isto tako smatraju da se narušavaju ustavne vrijednosti autonomije sveučilišta i izravno dolazi do uplitanje Ministarstva u poslove akademske samouprave. Također se navodi da se obezvređuje uloga i status senata kojemu su oduzete brojne ovlasti kao i  Rektorskom zboru u čiji sastav ulaze rektori svih sveučilišta, a ne samo rektori javnih sveučilišta. Imaju primjedbe i da se novim odredbama  srozava profesionalno dostojanstvo zaposlenika u znanstvenim i znanstveno nastavnim zvanjima itd.

Posebnom točkom zaključaka Senat je odbio isforsirane reformske zahvate u sustav znanosti i visokoga obrazovanja na temelju neverificiranih ciljeva i pod pritiskom dodjeljivanja europskih sredstava, što je okarakterizirano kao financijska ucjena i udar na profesionalno dostojanstvo djelatnika u sustavu, te kao poništavanje autonomije i donošenja meritornih strateških odluka unutar sustava znanosti i visokoga obrazovanja.

Veleučilišta podupiru nove izmjene  

I dok se senat zagrebačkog sveučilišta snažno opire Nacrtu Zakona koji je izradilo Ministarstvo druga sveučilišta su dala svoje prijedloge, a Vijeće veleučilišta i visokih škola podržale su prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja. Oni su u svom priopćenju istaknuli da će njegovo donošenje rezultirati dugoročnim pozitivnim učincima za sve dionike u akademskoj zajednici.

Vijeće posebno podržava odredbe zakona koje se odnose na promjenu stručnog naziva kojim se stječe završetkom stručnog diplomskog studija u stručni magistar te predviđaju mogućnosti da studenti koji su završili stručne diplomske studije mogu, uz dodatne uvjete, upisivati specijalističke poslijediplomske studijske programe, ističe se u priopćenju Vijeća veleučilišta i visokih škola.

Vijeće smatra da se ovim izmjenama ispravlja dosadašnja diskriminacija studenata stručnih studija. Ono podržava i druge izmjene poput ujednačavanja terminologije te promjene naziva visokih učilišta koja izvode stručne studije iz visokih škola u veleučilišta, kao i promjene koje će omogućiti uvođenje novih i učinkovitijih modela upravljanja u visokom obrazovanju i razvoj novih financijskih modela, što će rezultirati unaprjeđenjem kvalitete i jačanjem kapaciteta visokih učilišta, dodaje se u priopćenju objavljenom na internetskim stranicama Vijeća.

Podsjećamo da je važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji datira iz 2003., tijekom godine doživio brojne izmjene i dopune.  Među najvažnije promjene u novom Zakonu je uvođenje novog tijela koje bi se zvalo „Sveučilišno vijeće“ i čiji bi zadatak bio nadzirati provedbu odluka senata i rektora te izvršenje sveučilišnog proračuna, a može pokrenuti i postupak razrješenja rektora. Vijeće bi trebalo imati sedam članova, od kojih bi tri imenovao Senat sveučilišta, a tri osnivač vijeća. Produžio bi se i mandat rektora s četiri na šest godina, a dekan će se moći birati u dva mandata na tri godine. Ukinuo bi se pojam visoke škole, a  ostala bi samo veleučilišta čime bi se promijenila i titula  nakon završetka studija.

Studenti nezadovoljni

Protiv novog Nacrta pobunili su se i studenti koji bi izgubili brojna prava, a između ostalog oduzelo bi im se i pravo glasa pri izboru dekana, rektora i profesora. Podršku Hrvatskom studentskom zboru po pitanju zaštite njihovih prava dale su i njihove kolege iz Europske studentske unije koji su u svojoj izjavi istaknuli kako se novim prijedlogom Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ugrožavaju studentska prava i sustav kvalitete visokog obrazovanja.  – Prema prijedlogu Zakona studenti gube pravo na: sudjelovanje u odlučivanju u tijelima visokog obrazovanja, odgovarajuću psihološku i zdravstvenu pomoć u studentskim poliklinikama i sudjelovanje u radu studentskih organizacija. Navedena prava studenti RH imaju temeljem sadašnjeg Zakona, no ona su izbačena u novom prijedlogu, navodi se u izjavi.

Prijedlog novog zakona komentirala je i bivša ministrica Blaženka Divjak na svome Facebook profilu istaknuvši kako je Prijedlog novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, po principu puno starog, malo novog, ništa od dobrih svjetskih praksi.  – Postoji hrpa nedorečenosti, nedosljednosti i izmišljanja definicija u dijelu o studijskim programima. Nema puno suštinskih promjena, nema podloga za zakonska rješenja, ali zato postoje nelogična i politički podobna rješenja. Ima i nekih rješenja koja su, prema mojem mišljenju, dobra. „Tresla se brda rodio se miš“, zaključila je Divjak.

Foto: Hina

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu