Novi zakon olakšat će dobivanje hrvatskog državljanstva iseljenicima, ali i migrantima?

Novi zakon olakšat će dobivanje hrvatskog državljanstva iseljenicima, ali i migrantima?

Ministarstvo unutarnjih poslova u studenome je u javno savjetovanje pustilo nacrt izmjena i dopuna Zakona o hrvatskom državljanstvu kojim se predlaže znatno jednostavnije, lakše i brže stjecanje hrvatskog državljanstva hrvatskim iseljenicima kao oblik demografske mjere i afirmacije iseljeništva, odnosno lakši povratak u domovinu potomcima hrvatskih iseljenika.

Kako se ova inicijativa vremenski događa u trenutku kada EU i međunarodne organizacije na Hrvatsku rade pritisak da olakša ulazak i osigura boravak migranata, opravdano je postaviti pitanje otvaraju li se njome i vrata lakšem dobivanju državljanstva za migrante, posebno u kada je očito da se Vlada suočava s kritikama da poslušno provodi politiku Europske unije prema migrantima, a na štetu hrvatskih građana i nacionalnih interesa.

Tim kritikama u prilog ide i činjenica da je samo tri dana nakon objave ove inicijative, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) predstavljena mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) “Osposobljavanje na radnom mjestu” s naglaskom na uključivanje migrantske populacije na hrvatsko tržište rada, a cilj je utvrditi postoje li administrativne ili druge prepreke koje koče bolju iskoristivost te mjere. Na predstavljanju je istaknuto kako je ta “relativno nova mjera HZZ-a” nedovoljno korištena iako poslodavcima i nezaposlenima, kao i pripadnicima migrantske populacije, nudi niz prednosti.

Na spomenutom događaju predstavnici HUP-a požalili su se na poteškoće pri zapošljavanju migranata zbog nepoznavanja jezika. Migranti najčešće nemaju odgovarajuće dokumente pa se u evidenciji vode kao da su bez zanimanja, a postoje i kulturološke razlike i nepripremljenost žena za tržište rada. Spomenuto je i da su osobe s azilom izjednačene s hrvatskim državljanima te da imaju jednaka prava na tržištu rada i u HZZ-u.

Pozitivna strana prijedloga Zakona o hrvatskom državljanstvu je što se ukida generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva potomcima iseljenika u ravnoj liniji i njihovim bračnim drugovima, što znači da će se državljanstvo moći steći bez obzira na to kada su se ti preci iselili iz Hrvatske. Također, ista kategorija potomaka oslobađa se obveze poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja, što je sadašnja obveza za stjecanje državljanstva.

Unošenje ovakve odredbe dvosjekli je mač, jer za sobom povlači i mogućnost da se na nju pozivaju sve osobe koje žele hrvatsko državljanstvo, jer bi se, u slučaju odbijanja, mogla proglasiti diskriminacijskom. S obzirom na to  da živimo u vrijeme neprestanog usavršavanja i jačanja zaštite ljudskih prava, takav scenarij vrlo je izgledan u budućnosti.