Hrvati s prosjekom od 37,8 radnih sati tjedno spadaju među najradnije nacije u Europskoj uniji, pozicionirajući se gotovo u ravnini s drugim srednjoeuropskim zemljama poput Češke, Slovačke i Slovenije, koje također bilježe slične brojke.

Ovaj podatak stavlja Hrvatsku iznad prosjeka EU-a, gdje se radni tjedan u mnogim zemljama kreće ispod 35 sati.

Međutim, u usporedbi s nekim zemljama izvan EU, poput Turske, Srbije i Albanije, Hrvati rade značajno manje, budući da radnici u tim zemljama često premašuju 40 radnih sati tjedno, dijelom zbog manje strogih regulacija tržišta rada i različitih ekonomskih uvjeta, prenosi Poslovni dnevnik.

S druge strane, zapadnoeuropske zemlje poput Nizozemske, Njemačke i Danske bilježe znatno kraće radne tjedne, često između 30 i 34 sata. Ovo se može pripisati njihovim naprednim modelima fleksibilnog radnog vremena, većem naglasku na ravnotežu između poslovnog i privatnog života te višoj produktivnosti po satu rada.

Na primjer, Nizozemska je poznata po visokom udjelu rada s nepunim radnim vremenom, posebice među ženama, dok Danska promovira kraće radne dane uz visoku učinkovitost. Njemačka, iako gospodarski moćna, također se fokusira na optimizaciju radnog vremena, često kroz kolektivne ugovore koji štite radnike od preopterećenja.

Ovaj kontrast između Hrvatske i zapadnoeuropskih zemalja ukazuje na različite pristupe organizaciji rada i kulturne razlike u percepciji radnog vremena. Dok Hrvatska i susjedne zemlje još uvijek imaju tendenciju vrednovanja dužih radnih sati kao pokazatelja produktivnosti, zapadnoeuropske nacije sve više prioritet stavljaju na efikasnost i dobrobit radnika.

Foto: Pixabay