– Duša mi je romska – kazala nam je pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo i ljudska prava Međimurske županije Maja Odrčić Mikulić, potvrdivši da je promijenila nacionalnost iz hrvatskog u romsko. Skupi li najmanje 250 potpisa u zakonskom roku, ništa je ne sprečava da se kandidira za zamjenicu župana na koju romska nacionalna manjina u Međimurskoj županiji prvi put u povijesti ima pravo s obzirom na broj stanovnika, prenosi Večernji list.

Prvi je kandidaturu javno objavio Elvis Kralj, kojeg podržava Vijeće romske nacionalne manjine Međimurske županije, u kojem se nadaju da će upravo Kralj postati prvi dožupan Rom. No, uzbunu među članovima Vijeća izazvala je informacija da je županijska pročelnica promijenila nacionalnost kako bi se i ona mogla kandidirati 18. svibnja!

– Na ovaj sam se korak odlučila jer je pitanje integracije i suživota pitanje društva i ona će se postići samo uzajamnim poštovanjem, povjerenjem i zajedničkim djelovanjem, a vjerujem da sam svojim dosadašnjim radom pokazala i dokazala da se upravo na taj način mogu učiniti mnoge dobre stvari, u korist obiju zajednica. Iskoristila sam zakonske mogućnosti kako bih bila glas romske zajednice koja vapi za promjenom, a ne radi neke osobne koristi. Ovo je prilika da se upozori na stvarne probleme u Međimurju s kojima se suočavaju obje zajednice, a širenjem mržnje teško da će se išta postići – kaže za Večernji list M. Odrčić Mikulić.

Tvrdi da župan Matija Posavec nije ni na koji način utjecao na njezinu odluku. Kandidirala se, ističe, kao građanka, a ne kao pročelnica. Na pitanje kad je promijenila nacionalnost, rekla je da je to učinila već prije, a ne sad neposredno prije kandidature. Detalje ne želi otkrivati. Predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Matjaš Oršuš kaže da su ostali iznenađeni i šokirani te izražava duboko nezadovoljstvo i zabrinutost. U priopćenju Vijeća i Zajednice Roma Bajaša navodi se da je riječ o “ozbiljnom moralnom i političkom propustu te zloupotrebi sustava zaštite prava nacionalnih manjina”. Narušava se, smatraju, vjerodostojnost institucija i “ozbiljno ugrožava povjerenje građana u javnu upravu”.

– Osobito je zabrinjavajuće što se ovime vrijeđa smisao političke participacije pripadnika nacionalnih manjina, koja bi trebala osigurati njihovu stvarnu zastupljenost i ravnopravnost, a ne služiti kao sredstvo za ostvarenje osobnih političkih ambicija. Stoga pozivamo nadležne institucije da hitno i temeljito ispitaju sve okolnosti ovog slučaja i da u interesu javnosti i zaštite prava nacionalnih manjina, osiguraju potpunu transparentnost i odgovornost svih uključenih aktera – ističe Oršuš. Pozivaju i na hitnu smjenu i neopozivu ostavku pročelnice.

U Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina propisano je da svaki državljanin ima pravo slobodno se izjasniti da je pripadnik neke nacionalne manjine, kao i pravo ostvarivati sam ili s drugim pripadnicima svoje ili drugih nacionalnih manjina zakonima propisana prava i slobode, navodi se u analizi koju je pripremio savjetnik pučke pravobraniteljice za pravne poslove i strateško parničenje Mladen Stojanović. Pravo na izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti strogo je osobno pravo i samo je pojedinac ovlašten odlučiti biti ili ne biti pripadnikom neke nacije i ima pravo da ga se takvim smatra, ističu u Uredu u kojem su prije nekoliko godina pokrenuli inicijativu da se izmjenama Zakona o državnim maticama omogući naknadna promjena upisa nacionalnosti u matici rođenih.

No, u Ministarstvu uprave odgovorili su da Zakon ne dopušta izmjenu podatka o nacionalnosti. Maticom rođenih dokazuje se rođenje, a ne nacionalnost i nitko ne brani slobodno izjašnjavanje o nacionalnosti bez obzira na onu upisanu u matici rođenih. U Hrvatskoj ne postoji evidencija o nacionalnosti jer se pripadnost određenom narodu ne dokazuje ispravama, već se o njoj osoba izjašnjava. Nitko nikome ne brani da se za potrebe vođenja drugih službenih evidencija, primjerice registra birača, drugačije izjašnjava. U registru birača građani kojima nije upisan podatak o nacionalnosti, mogu zatražiti upis i tog podatka, a potom ga mogu i promijeniti izjavom o svojoj nacionalnoj pripadnosti u nadležnom županijskom uredu.

S obzirom na to da se radi o slobodnoj volji građana te da se opredjeljenje o pripadnosti nekoj naciji tijekom života može mijenjati, nema ograničenja u broju ovakvih izjašnjavanja, navode u Uredu pučke pravobraniteljice, u kojem smatraju da bi izvadak iz matice rođenih u različitim postupcima mogao poslužiti kao dokaz o nacionalnoj pripadnosti osobe, a time i utjecati na osobni status. “Pripadnost određenoj naciji jest subjektivan, strogo osoban osjećaj pojedinca, i on ne mora koincidirati s pripadnošću koju su mu odredili roditelji neposredno po njegovu rođenju”, navodi se u analizi. Onemogućavanje izmjene podataka o nacionalnosti u matici rođenih može negativno utjecati na slobodno izjašnjavanje građana o nacionalnoj pripadnosti u drugim situacijama, primjerice pri popisu stanovništva.

Saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi nije želio opširnije komentirati neobičan slučaj iz Međimurja. – Bit ću kratak: ponosan sam što u Međimurskoj županiji imamo jednu Romkinju više. Neću biti tako bezobrazan i reći Ciganicu, kako to znaju u Međimurju reći. To je sve što imam za reći o ovome – rekao je Kajtazi. Još se ne zna hoće li on imati svog kandidata za zamjenika župana. Kajtazi se posvadio s nekim romskim čelnicima uoči parlamentarnih izbora, no uspio je izboriti novi mandat. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, za popisa stanovništva 2021. godine Romima se izjasnilo 17.980 građana. Najviše Roma živi na području Međimurske, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije te u Gradu Zagrebu. No, pretpostavlja se da je stvarna brojka veća i da samo u Međimurskoj županiji živi između 10.000 i 15.000 pripadnika te manjine. Mnogi se, naime, nisu očitovali o nacionalnosti.

Ovakav način promjene nacionalnosti ne pamti se u Hrvatskoj, no to je osobna odluka pojedinca i tu je, pravno gledajući, sve čisto.

– Često se ona može odrediti i prema imenu, prezimenu, ali ne nužno, dakle, osoba može promijeniti svoju nacionalnu pripadnost, tu nema nekakvih posebnih prepreka. To je legalno, sad koliko je moralno ili nije… Bez obzira kako je to legalno, može se reći “prodala vjeru za večeru”, kaže ustavnopravni stručnjak Mato Palić. 

Foto: Hina