Cijene su u glavnom fokusu ove turističke sezone, posebice strah od loše sezone zbog “prenapuhanih” cijena, a poruku turističkom sektoru o tome da se vodi računa o razumnoj politici cijena nedavno je poslao i premijer Andrej Plenković. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako su ugostitelji u lipnju izdali gotovo osam posto više računa nego u istom mjesecu prošle godine, a ukupna vrijednost tih računa narasla je za 19 posto, s 511 na 608 milijuna eura.
Osim premijera, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić također je nedavno putem medija apelirao na ugostitelje da pametno i mudro formiraju cijene usluga te naglasio važnost zadržavanja cjenovne konkurentnosti, prenosi Poslovni dnevnik.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Kakav je bio Milan Ivkošić: Govore njegovi prijatelji i kolege s ljevice i desnice
Što o takvim apelima misle ugostitelji, upitali smo Franza Leticu, predsjednika Udruženja ugostitelja Zagreb, koji kaže: “Cijene se formiraju na osnovu ulaznih troškova. Činjenica je da su nam ulazni troškovi enormno porasli. Cijene koje su dogovorene prije sezone i one koje se sada ispostavljaju od dobavljača porasle su između deset i 15 posto. To nam radi velike probleme na tržištu. Ulazni troškovi su preveliki i jedini koji imaju profit u cijeloj ovoj priči su trgovci i veletrgovci.”
Pojašnjava kako je za ugostitelje najskuplja stavka davanje svih doprinosa za radnike te da su, prema njegovu mišljenju, troškovi rada preskupi. “Neka država ostane na sadašnjoj razini, ali neka ne nameće dodatna opterećenja. Plaća radnika od 2000 eura nama u brutu iznosi oko 3500 ili 3600 eura, što je mnogima previsoko. Država mora ostati na trenutačnoj razini i biti zadovoljna s tim dijelom kolača’’, smatra Letica.
Cijene usluga jedan su od glavnih faktora rasta inflacije ne samo u našoj zemlji, nego u cijeloj eurozoni. Prema podacima Eurostata, godišnja inflacija u europodručju iznosila je dva posto u lipnju, što je porast u odnosu na svibanjskih 1,9 posto. Gledajući glavne sastavnice inflacije u europodručju, najveću godišnju stopu u lipnju imale su usluge (3,3 posto, u usporedbi s 3,2 posto u svibnju).
No, visoke cijene odbijaju goste ne samo kod nas, Letica svjedoči kako je od kolega iz Grčke i Italije čuo da su slike praznih restorana i manje gostiju prisutne i kod njih. “U ugostiteljstvu ima onih koji su podigli cijene bez pravog razloga – to je činjenica, kao i u mnogim drugim sektorima. Oni koji su to učinili, a da pritom nisu poboljšali kvalitetu usluge, i dalje se bore tim da imaju manje posla. Neki su zadržali istu razinu usluge, ali su povećali cijene, što nije opravdano”, priznaje Letica, no ocjenjuje da je takvih malo.
“Malo je onih koji su pretjerali s cijenama, ali su iznimno medijski eksponirani pa se čini da su svi takvi. Točan omjer nemoguće je reći jer nema preciznih podataka. Slušamo ono što kaže ministar, ali vidimo i sliku na terenu, a te dvije stvari se ne poklapaju u smislu posjećenosti u cijelom turističkom sektoru. Moj dojam je da se u ministarstvu gleda dijagram koji njima odgovara, a u stvarnom životu mi se čini da je ovo najlošija sezona u povijesti Hrvatske”, smatra Letica.
Nije problem cijena, nego…
Pritom naglašava kako visoka kvaliteta opravdava visoku cijenu i kako su restorani koji nude visoku kvalitetu i odličnu uslugu puni.
“Oni koji su prije bili skupi, ostat će skupi i danas i uvijek, a pritom će biti puni gostiju. Poznajem goste visoke platežne moći, njima nikad nije žao dati novac za uslugu koja im se isporuči. Čak i oni manjih financijskih mogućnosti, neće im biti žao dati novac za neko novo iskustvo koje u životu nisu doživjeli. Kafići i restorani koji su takvi će uvijek raditi. Neće raditi oni koji pizzu naplaćuju po 25 eura i više jer gosti nisu glupi”, rekao je Letica.
Foto: Hina