Prema procjenama Ujedinjenih naroda za 2100. godinu, većina europskih zemalja zabilježit će drastičan pad broja stanovnika u usporedbi s 2025. godinom. U obzir su uzete stope fertiliteta, mortaliteta i migracije.

Najveći pad predviđa se u istočnoj Europi, pri čemu Ukrajina gubi čak 61 % stanovništva. Slijede Moldavija (-50 %), Litva (-57 %), Latvija (-50 %), Poljska (-49 %) i Bugarska (-47 %).

Hrvatska među zemljama s najvećim padom

Hrvatska je također među demografski najugroženijim državama, s predviđenim padom broja stanovnika od 44 % do kraja stoljeća. Sličan gubitak predviđa se za susjednu Bosnu i Hercegovinu (-46 %), Srbija gubi 35 %, a Crna Gora 38 %.

Pad broja stanovnika očekuje se i u Sloveniji (-23 %), Sjevernoj Makedoniji (-45 %), Grčkoj (-37 %), Italiji (-40 %) te Španjolskoj (-31 %).

Samo nekoliko zemalja bilježi rast

Nasuprot negativnim trendovima, Francuska bilježi rast od 3 %, Irska ostaje stabilna (0 %), a rast je predviđen i za Švedsku (+7 %), Ujedinjeno Kraljevstvo (+7 %) te Švicarsku (+2 %). Njemačka, najveća europska ekonomija, izgubit će oko 16 % stanovnika.

Ti podaci naglašavaju urgentnu potrebu za novim demografskim politikama, posebno u zemljama s najvećim padom. Europska unija i pojedine države članice sve više razmatraju mjere za poticanje rađanja, povratak iseljenika i kontroliranu imigraciju.