Iako ih u pravilu muče jednake brige roditeljstva kao i prosječnu obitelj s dva roditelja, jednoroditeljske obitelji u težem su financijskom položaju, a roditelj koji u takvoj obitelji obavlja ulogu oba roditelja izložen je većem stresu, preopterećen, iscrpljen i nerijetko izložen stigmatizaciji.

Dvije trećine samohranih roditelja teško usklađuje svakodnevne obveze, nema dovoljno vremena za sebe i osjeća se emocionalno istrošeno, a uz to njih 62 posto ima mjesečne prihode manje od 1500 eura i svoju financijsku situaciju u visokom postotku procjenjuje kao vrlo lošu i nestabilnu.

Takvu je sliku jednoroditeljskih obitelji u Hrvatskoj dalo istraživanje udruge LET i agencije Improve, provedeno tijekom travnja na uzorku od 368 ispitanika, 247 iz dvoroditeljskih i 121 iz jednoroditeljskih obitelji, piše Glas Slavonije.

Traže pomoć

– S čime se sve samohrani roditelji susreću najbolje pokazuje primjer kad sam prešla raditi na drugi kraj grada: jedan dan zovu me iz vrtića da će me, ako još budem kasnila po dijete, tužiti centru za socijalnu skrb – ilustrira Sanja Lončar, majka danas 16-godišnjakinje. Tijekom brakorazvodne parnice potužila se na takvo ponašanje socijalnoj radnici, a ona joj je rekla: “Nije uopće problem, neka vas tuže, a mi ćemo stati na vašu stranu jer morate raditi”. “Moram reći da sam na gotovo svim mjestima naišla na podršku, ali tek kad sam izašla iz zone komfora i kad me više nije bilo sram tražiti pomoć. Onda sam je dobila”, ističe.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj živi 218.198 jednoroditeljskih obitelji, od kojih čak 82 posto čine samohrane majke s djecom. Svaka peta obitelj je, dakle, jednoroditeljska. U takvim obiteljima i roditelji i djeca izloženi su pojačanom stresu i potrebna im je dodatna podrška društva. Djeca školske dobi u jednoroditeljskim obiteljima znatno su manje uključena u dodatne programe, uglavnom zbog financijskih ograničenja, a više je i djece koja pokazuju znakove tjeskobe, tuge ili stresa. U jednoroditeljskim obiteljima takve je djece oko 15 posto, a u dvoroditeljskim obiteljima tek pet posto. Njihovi su roditelji u većoj mjeri od onih u dvoroditeljskim obiteljima spremni za traženje pomoći stručnjaka i voljeli bi takvu podršku dobiti besplatno. Gotovo 60 posto roditelja smatra da njihovo dijete ima potrebu za dodatnim instrukcijama ili tečajevima, ali svaki drugi to ne može platiti, dok je u dvoroditeljskim obiteljima takvih tek devet posto.

Premalo s djecom

Razlog je tome i u vremenu provedenom s djecom, jer ga roditelji iz jednoroditeljskih obitelji imaju još manje od drugih. Svaki peti roditelj, pokazalo je istraživanje, vrlo je nezadovoljan količinom vremena koju provodi u aktivnostima s djecom. Prosječna razina stresa veća je u jednoroditeljskim obiteljima, što zbog činjenice roditelj obavlja dvostruku ulogu, što zbog učestalog osjećaja – ima ga svaki drugi samohrani roditelj – da ne ispunjava svoja roditeljska zaduženja i da ne može djeci priuštiti sve što im treba. Čak dvije trećine takvih roditelja financijsko stanje navodi kao glavni izvor stresa, a 26 posto osjeća stres zbog manjka podrške svoje okoline. Svaki treći prima neki oblik pomoći, bilo socijalne, bilo od obitelji, a voljeli bi imati pravo na subvencije ili olakšice na režije i stanarinu, na primjer. Cijene najma rastu, a samohrane majke nepoželjne su stanodavcima koji se boje da neće moći naplatiti stanarinu, niti će im je moći povećati.

TV novinarka Elizabeta Gojan, samohrana majka danas 25-godišnjih blizanaca, kaže kako prvih osam godina njihova djetinjstva ne bi mogla preživjeti bez pomoći svojih roditelja.

– Imala sam punu podršku svojih roditelja, prijatelja, u smislu da me nitko nije osuđivao zato što sam samohrana majka. Ali činjenica je da sam za dvoje djece dobila samo jednu porodiljnu naknadu, što je nepravedno i mora se mijenjati – smatra. Plaća joj je prema tadašnjim kriterijima bila previsoka za ikakvu socijalnu podršku, ali samo na papiru. “Ne mislim da je bila previsoka jer sam jedva izlazila na kraj. Pogotovo u početku, prijatelji su dobili naputak da mi nose samo pelene, ništa drugo, jer od te naknade nisam mogla kupiti ih”, ističe.

U zatvor zbog neplaćanja alimentacije

Ozbiljan je problem, upozorava Iva Jovović iz udruge LET, naplata alimentacije, za koju se dugovi drugog roditelja penju i do 40.000 eura.

– Nikako ne mogu shvatiti da roditelj može nakon razvoda jednostavno zatvoriti knjigu i praviti se da dijete ne postoji. Imamo ljude koji su već dvaput završili u zatvoru jer nisu plaćali alimentaciju, i opet će. Nikako da shvate da je uzdržavanje pravo djeteta – ističe Jovović.

Foto: Hina