Stručnjak za sigurnost Pavle Kalinić u Novom danu s Tihomirom Ladišićem komentirao je mogućnost širenja sukoba iz Ukrajine prema ostatku svijeta, kao i mogućnost korištenja nuklearnog oružja.

Situacija je eskalirala nakon korištenja balističkih i projektila dugog dometa, a posebna panika vlada zbog konstantnog spominjanja nuklearnog rata. Vlade u Švedskoj, Norveškoj i Finskoj dijele brošure građanima, kako bi ih pripremili na ono što potencijalno dolazi, a za rat se pripremaju i mnoge druge europske države – kao Litva, Latvija, Poljska, Estonija, čak i Njemačka.

“Tako je u svakoj krizi, od poplava, krize, potrese, pandemija… I uvijek ste imali dežurne kritičare koji bi govorili da se tako nešto neće dogoditi”, kazao je Kalinić, prenosi N1.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Tomaševića baš briga za njih: S Glavnog kolodvora autobusi za Veliku Goricu kreću tek nakon svakih 100 minuta – svađe, bijes i kaos

Kao bivši pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba odredio je slanje letaka građanima kako se ponašati u slučaju eventualnih kriznih situacija. Trajalo je to od 2016. do 2019.

“Ideja je bila imati plakate u svim javnim ustanovama, kao i slati letke na kućne adrese. A uredi kao taj moj bi trebali djelovati 24 do 48 sati od krizne situacije, nakon čega se uključuje država. Što se nije događalo. Međutim, ljudi uvijek idu s kritikom, ali ne postavljaju pitanja što bi oni mogli pomoći. Sad se pitaju zašto nema skloništa u zgradama ili bunkera, a vlasnici bi ih trebali plaćati i to nisu željeli jer su mislili da nikakvog rata više neće biti. Koliko znam, u Zagrebu nema nijedno uređeno sklonište, osim u Uredu za upravljanje hitnim situacijama. Da sad krene neka krizna situacija poput rata, postojeća infrastruktura u Hrvatskoj bi mogla pružiti zaštitu za svega 15 posto ljudi. A kad bi došlo do nuklearne kataklizme, mali bi postotak ljudi preživio. Uz to, država bi trebala imati hrane za pet godina, a kad je krenula pandemija, vidjeli smo da ima za samo 28 dana.”

Doveo je u pitanje i da li bi ljudi uopće prepoznali što koja sirena za opasnost predstavlja – zračnu ili opću opasnost. Za tako nešto krivi državu i njenu “politiku zanemarivanja te teme”. A osim realnih i za život opasnih prijetnji, tu su psihološke. Jer, u današnje vrijeme se efektivnije ratuje propagandom.

“Hrvatska, nažalost, nema infrastrukturu koja može pratiti obranu od svih tih prijetnji na koje, primjerice, upozorava Švedska. Može se prevesti ta njihova brošura, ali bez infrastrukture to ne bi imalo nikakvog smisla. Vidjeli smo to u trenucima potresa, na koje smo godinama upozoravali u Uredu, ali nikome to nije bilo važno, govorilo se da širimo paniku”, zaključio je Pavle Kalinić.

Foto: Hina