Petina stanovnika Hrvatske pati od nesanice, pandemija koronavirusa ima ozbiljne posljedice na zdravlje

Petina stanovnika Hrvatske pati od nesanice, pandemija koronavirusa ima ozbiljne posljedice na zdravlje

Pandemija koronavirusa rezultirala je ozbiljnim implikacijama na zdravstveno stanje populacije: petina stanovništva Hrvatske danas pati od nesanice, koja – osim što je neugodna sama po sebi – može izazvati i druge zdravstvene probleme, a sve je više onih koje muče anksioznost i depresija, što opet vodi razvoju dijabetesa, visokog tlaka, karcinoma, piše novilist.hr.

​Važno je prepoznati simptome čim ranije i potražiti pomoć, upozoravaju stručnjaci, jer zanemarivanje mentalnih problema može značajno skratiti životni vijek. S druge strane, čak 95 posto psihičkih poremećaja danas se uspješno liječi.

Prepoznati simptome

– Psihijatrijski bolesnici žive 10 do 15 godina kraće, zbog kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, dijabetesa, pretilosti, povišenih masnoća u krvi i karcinoma, koji se kasno prepoznaju i lošije se liječe, upozorenje je prof. dr. Igora Filipčića, ravnatelja Klinike za psihijatriju »Sveti Ivan« u Jankomiru. Zbog toga je potrebno prepoznati simptome anksioznosti i depresije što ranije.

– Četiri su glavne skupine simptoma: prva skupina su emocionalni simptomi koji se odražavaju na raspoloženje, osjećaj krivnje, bespomoćnosti i gubitak interesa. Potom su tu kognitivni simptomi zbog kojih ljudi zaboravljaju, konfuzni su i teško funkcioniraju. Treća skupina je niz tjelesnih simptoma, počevši od kroničnog umora koji je jedan od glavnih simptoma depresije.

To je situacija kada se već rano ujutro budite umorni i nemate snage, a uz sve ide gubitak motivacije ili zlouporaba različitih psihoaktivnih tvari. Na kraju tu su simptomi ponašanja, poput plačljivosti, socijalnog povlačenja, zanemarivanja higijene i suicidalnih pokušaja. Kada više ne funkcionirate na pravi način vjerojatno imate blage simptome, ali oni neće proći sami od sebe, jer anksioznost i depresija idu za vama gdje god i vi idete, a s vremenom su ti simptomi sve teži i sve se teže liječe, rastumačio je prof. dr. Filipčić.

Prema podacima iz 2017. godine, u Hrvatskoj na godišnjoj razini 635 ljudi počini suicid, gotovo dvostruko više nego ih pogine u prometu – 370. Iz godine u godinu, brojke su vrlo slične ovima.

Suicidalnosti i psihičkim poremećajima u doba pandemije posebno su izloženi mladi i djeca. Prema europskoj statistici, probleme s mentalnim zdravljem ima 84 milijuna ljudi, a pandemija je mlade pogodila jače od odraslih. Gotovo polovina problema mentalnog zdravlja pojavi se do 14. godine života, a tri četvrtine prije 25. godine života, posebno anksiozni i depresivni problemi.

– Iako su djeca i mladi uglavnom zdrava skupina, procjenjuje se da je među njima oko 20 posto onih koji imaju psihičke smetnje koje su toliko jake da im ometaju svakodnevni život i školovanje. Pritom od njih, procjenjuje se, samo jedan posto dobiva stručnu pomoć i podršku. Zbog toga je rano prepoznavanje problema mentalnog zdravlja kod djece i mladih izuzetno važno jer sprječava pogoršanje i razvoj dugotrajnijih problema mentalnog zdravlja. Uz prepoznavanje važno je poticanje djece i mladih na traženje i prihvaćanje stručne pomoći. Odgovornost za mentalno zdravlje djece i mladih leži u ponašanju odraslih osoba u njihovom okruženju. Među tim odraslim osobama posebno su važni odgojno-obrazovni djelatnici koji su s djecom i mladima u svakodnevnom kontaktu.

Važno je da oni znaju prepoznati probleme i na pravilan način razgovarati o njima, upozorava dr. sc. Ljiljana Muslić, voditeljica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja u Službi za promicanje zdravlja pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), i voditeljica programa »PoMoZi Da« koji je razvijen i provodi se u sklopu projekta »Živjeti zdravo« sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Prije četiri godine HZJZ je u sklopu projekta »Živjeti zdravo« proveo istraživanje među učiteljima i nastavnicima osnovnih i srednjih škola koje je pokazalo da većina njih razgovara s djecom o njihovim problemima, no nisu sigurni rade li to na pravilan način. Oko 66 posto učitelja i nastavnika savjetuje djecu tijekom razgovora da potraže stručnu pomoć, no samo 13 posto razgovarat će s njima razmišljaju li o samoubojstvu, a gotovo svaki četvrti učitelj i nastavnik smatra takve razgovore i štetnima. Zbog svega je osmišljen program edukacije odgojno-obrazovnih djelatnika pod nazivom »PoMoZi Da« (Promicanje Mentalnog Zdravlja Djece) koji je krenuo prošle godine.

​Program »PoMoZi Da«

– Program je pokrenut zbog toga što se prekasno prepoznaju teškoće, što otežava tretmane i ishode. Škola je, uz obitelj, prva razina zaštite mentalnog zdravlja, gdje djeca na verbalan i neverbalan način pokazuju da se nešto s njima događa. Ideja nam je bila da osnažimo učitelje i nastavnike da bolje prepoznaju smetnje i dobiju alate s kojima mogu provjeriti što se s djecom događa i usmjere ih na traženje pomoći.

Cijela priča pružanja emocionalne podrške zapravo je priča o odnosu, tu je slušanje koje je vrlo važno, koje šalje poruku bliskosti, poruku »vidim te i čujem te«, što je od iznimne važnosti za osobe koje pate ili su uznemirene, ističe dr. Muslić.

– Učimo odgojno-obrazovne djelatnike kako da pričaju s djecom o samoubojstvu, samoozljeđivanju, gubicima… Svi su spremni pomoći, ali su nesigurni kako pristupiti i rade li to na dobar način, ističe.
Osnovnu razinu edukacije, koja je učiteljima i nastavnicima dostupna preko CARNET MOOC online platforme za učenje na daljinu, od lipnja prošle godine do danas prošlo više od 2.100 odgojno-obrazovnih djelatnika u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje. Svi koji uspješno završe osnovnu razinu, mogu sudjelovati u naprednoj razini trodnevnih edukacija koji će se do kraja školske godine 2021./2022. godine provoditi u županijama diljem Hrvatske.

– Trodnevne edukacije obuhvaćaju radionice u kojima se diskutira o signalima kod djece na koje treba reagirati, o tome kako reagirati, kako postaviti prvo pitanje, kako pristupiti, igranje uloga, posebno vezano uz situacije povećane razine anksioznosti, depresivnosti ili razmišljanja o samoubojstvu…, nabraja dr. Muslić. Dosad su edukacije provedene u 11 županija, a prošli su ih djelatnici 137 osnovnih i 74 srednje škole, ukupno njih 314.

Pouke iz rata

Kad se program »PoMoZi Da« osmišljavao u okviru projekta »Živjeti zdravo«, nikome ni u primisli nije bilo da će nastupiti pandemija svjetskih razmjera koja će ozbiljno ugroziti mentalno zdravlje populacije.

– Bili smo i korak prije Svjetske zdravstvene organizacije kada smo počeli razmišljati o kreiranju jednog takvog programa za učitelje i nastavnike. Godina 2019. je naglasila važnost osnaživanja odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnog zdravlja djece i mladih. Rat nas je učio koliko je pružanje prve psihološke pomoći važna vještina, vještina koja ima zaštitni i preventivni učinak. Kad je pandemija nastupila, već smo bili u fazi objave programa, ističe Muslić.

​Tako se spletom okolnosti stručnjacima pri ruci našao gotovi materijal koji se može primijeniti, ne samo za osnaživanje odgojno-obrazovnih djelatnika, nego i drugih skupina, u situaciji društvene krize, i pomoći kad ljudima zavlada povećana tuga, zabrinutost i anksioznost.

Facebook Comments