Prema istraživanjima u Hrvatskoj se na godinu oko 3 tisuće ljudi podvrgne plastičnim operacijama. No one, kao i bilo koja druga vrsta operacije, nisu bez rizika. Zahvati estetske kirurgije mogu dovesti do komplikacija koje, osim neprivlačnog izgleda, mogu završiti i smrću.
Društvene mreže diktiraju ideal vječne mladosti i ljepote. Nekirurški zahvati na licu sve su popularniji, a problem nastaje kada se zakorači na “crno tržište”. Umjesto željenog uljepšavanja klijenti dobiju unakažene usne, hematome, nekrozu kože, otekline, udubine, izbočine, crvenilo.
– Tisuće žena je išlo na takve tretmane kod takvih nekvalificiranih osoba. Osobe koje dolaze iz trećih zemalja recimo to tako u Hrvatsku – rade na crno, iznajmljuju hotelske sobe, stanove ili odu u nekakve kozmetičke salone. U svakom slučaju u Hrvatskoj je dozvoljeno ovakve zahvate raditi isključivo u medicinskim ustanovama, kaže predsjednik Hrvatskog društva za estetsku medicinu Željko Rotim.
Jeftinija usluga na crnom tržištu mnoge je stajala zdravlja, javlja HRT.
– Moramo reći da rijetko postoje moguće, ali zabilježene su teške nuspojave komplikacija, a to su kada dođe do nekroze tkiva. I onda se u tim slučajevima može dogoditi i neki puta trajna i najteža komplikacija, a to je sljepoća, kaže specijalist~ dermatologije i venerologije prim. Sanja Špoljar.
Rad na crno prijavila je i kozmetičarka kada su joj na vrata salona počele dolaziti klijentice koje imaju dogovoren tretman povećanja usana iako ga ona ne radi. Klijentice su imale dogovoren termin na adresi njezina salona.
– Pogledam naveden je kontakt broj s drugim pozivnim brojem, odnosno broj je iz susjedne države. U to gospođa koja mi se javila s druge strane otvara vrata do mog prostora i moli me da ju razumijem da je ona tu samo kratko vrijeme da treba napraviti korekciju, kaže Maria Škornjak.
A zakon jasno kaže.
– Kako se estetskom medicinom mogu baviti doktori medicine, doktori dentalne medicine i liječnici specijalisti određenih specijalnosti, s tom razlikom što doktori medicine i dentalne medicine su dužni završiti određene edukacije, dodaje.
Protiv onih koji nisu stručni i rade na crno bori se Državni inspektorat.
– (…) ističemo da je u 2022. godini zaprimljeno ukupno 10 predstavki, te u odnosu na 2020. godinu i 2021. godinu bilježi se porast broja zaprimljenih predstavki u kojima se ukazuje na neregistrirano obavljanja djelatnosti minimalno invazivnih i nekirurških zahvata od strane fizičkih osoba.
Nakon provedenog nadzora za pola prijavljenih slučajeva izdani su prekršajni nalozi i zabranjen im je rad. No, crnom tržištu nije lako stati na kraj i bujat će sve dok klijenti ne osvijeste da instant-ljepotu prepuštanjem u nestručne ruke mogu platiti zdravljem.
Na slici: Željko Rotim
Foto: Facebook