U središnjem Dnevniku HTV-a gostovao je Martin Evačić, predsjednik izvršnog odbora HUP-a, Udruge trgovine. Potvrdio je da se na listi proizvoda s ograničenom cijenom sada nalazi i kruh, koji nije bio na staroj listi, a jedan je od naših esencijalnih artikala.

Vlada je danas održala sastanak s predstavnicima trgovaca, proizvođača i potrošačkih udruga – kako bi se utvrdio novi popis proizvoda s ograničenom cijenom.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: VELIKI INTERVJU MIRJANE HRGE: Domoljubi’ glasali za ‘komunjaru’ zato što ne žele Plenkovića na čelu HDZ-a. A znate li tko je pomogao Milanoviću?

Kazao je kako se sada na listi nalazi pedesetak proizvoda, od toga 20 novih.

– Nalazi se tu nešto voća, povrća, ribe, mesa, mesnih prerađevina i uz to, Vlada je dala opcionalnu prijedlog listu još 30 artikala koja je stvar dogovora, hoće li se nešto od ovoga mijenjati, dodavati, tako nam tek predstoje dogovori što bi ta lista trebala u sebi imati i nadopuniti onu listu 30 artikala koja je već donesena odlukom Vlade iz 2023. godine, pojasnio je Evačić.

Kazao je kako je sastanak bio konstruktivan.

– Uvodno je, predsjednik Vlade iznio razloge namjere donošenja te odluke. Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, je prikazao makroekonomsku sliku Hrvatske, nakon toga je ministar Šušnjar razložio listu, otkrio je Evačić.

Potvrdio je da je, nakon dva sata sastanka, stav trgovaca da kod liste treba neke stvari preciznije definirati.

‘Neke stvari treba preciznije definirati’

– Konkretno, kruh – sad, koji kruh? Ne piše pšenični bijeli, polubijeli, ne zna se vrsta kazao je i dodao kako se ne zna ni cijena kruha.

– Sigurno će Vlada predlagati cijene koje su ispod trenutnih cijena, dodao je.

Što se tiče cijena ostalih 20 proizvoda koji ulaze na tržište, kazao je kako one nisu prezentirane te da je “to stvar dogovora”.

– Mislim da treba imati razumijevanje i s jedne i s druge strane i odrediti neke cijene koje su realne. Nije to stvar samo trgovine. Mi to stalno upozoravamo. Nismo mi jedini u tom lancu koji određuje cijenu. Sigurno je određuje nabavna cijena prema nama. Mi se tu trebamo realno dogovoriti da ne bi s nekim cijenama išli ispod cijena koje mogu i proizvođači podnijeti i gdje bi trgovci morali raditi s negativnim maržama, naglasio je Evačić.

Kaže kako se postotno trgovačka marža nije mijenjala te da se plus, minus jedan posto kreće već nekoliko godina.

– Treba razlikovati maržu od zarade. Marža je jedno, zarada je ono što vam ostaje – drugo. Međutim, ako zidate tu maržu na veću nabavnu cijenu koju ste dobili od nekog proizvođača, ona je u apsolutnom iznosu veća. No, isto je tako činjenica da su i troškovi i proizvodnje i trgovine veći, kazao je.

– Plaće su rasle, rekao je guverner, 36 posto u zadnje tri godine. I vi te troškove morate alimentirati. Dobavni lanci su se poskupili, logistika je poskupila. Gorivo je opet otišlo nešto gore nakon što je Vlada prestala intenzivno subvencionirati, jer očito nije više bilo svrhe, priča.

Na pitanje kako posluje njegova tvrtka, odgovorio je kako “tvrtka posluje dobro i stabilno”.

– No, neto profitna marža znači da ona zarada od 2,5%, nije nešto što je enormno. Profitna marža svakog trgovca je javno dostupna, kroz javnu objavu podataka na Fini, zaključio je.

Podsjetimo, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Ana Knežević više puta je govorila o tome da na policama u trgovinama često nema upravo proizvoda s ograničenim cijenama.

“Što kupci imaju od te mjere ako proizvoda nema? Ako je Vlada donijela odluku, onda mora osigurati da tih proizvoda bude u trgovinama. Treba sjesti s trgovcima i proizvođačima pa im reći da moraju osigurati da tih 30 proizvida svakodnevno bude u dovoljnim količinama. A ako netko ima problem da mu je ulazna cijena veća od one ograničene po kojoj mora prodavati, onda bi mu država trebala to subvencionirati. Ovako, oni su samo ograničili cijene i – doviđenja”, govori predsjednica HUZP-a.

“Nema ni oznaka, a često ni artikala”

S tim u vezi, upozorava na još jedan problem.

“Mnogi kupci nisu upoznati sa znakom koji bi trebao biti na svim proizvodima s ograničenom cijenom. A ako ga ne prepoznaju, onda ga ne mogu ni tražiti na proizvodima. A ako znaju kako izgleda i traže ga, u dućanima tih oznaka uglavnom nema”, kaže.

Premijer Andrej Plenković je, dodaje Knežević, u rujnu 2023. slavodobitno pokazao logo koji se trebao nalaziti na svim proizvodima s ograničenim cijenama.

“No umjesto onih plavih trgovci su stavili one druge, sive, jedva vidljive. A uglavnom ih i nema. Nedavno me jedna žena u trgovini pitala znam li koja su jaja s ograničenom cijenom jer je u hladnjaku bilo deset vrsta jaja. Trebala je biti Sherlock Holmes da ih nađe. A usput rečeno, nije ih ni bilo”, ispričala nam je Knežević.

Tražili plakate s proizvodima ograničenih cijena

Bezuspješno je HUZP, dodaje ona, predlagao da da se otisnu plakati s popisom 30 proizvoda s ograničenim cijenama te stave na ulaze u dućane.

Predlagali smo i da se ti proizvodi u dućanima izdvoje na posebne police. Da prehrambeni proizvodi s ograničenim cijenama budu na jednoj polici, a oni kozmetički na drugoj kako bi ih kupci lakše nalazili. No ništa i od toga”, ističe Knežević.

Inače, u Vladinoj prezentaciji paketa mjera pomoći kućanstvima iz rujna 2023. stoji da će označavanje 30 osnovnih proizvoda biti “obavezno”,

“Kako bi bili lakše prepoznati, proizvodi s ograničenim cijenama bit će obavezno i na vidljiv način označeni s ovim jedinstvenim znakom”, piše na jednom slajdu te prezentacije na kojemu se vide i dva znaka, plavi i sivi.

No, u Odluci o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo, objavljenoj u Narodnim novinama dan kasnije, u članku 34. formulacija je ipak promijenjena. Tamo ne piše da je označavanje proizvoda sa zaštićenom cijenom biti obavezno.

Umjesto toga u članku XXXIV. piše da “gospodarski subjekti uz maloprodajnu cijenu stječu pravo istaknuti i vizualnu identifikacijsku oznaku”.  Drugim riječima, mogu ako žele.

Od četiri najveća trgovačka lanca u Hrvatskoj, samo Konzum na svojim web-stranicama ima označene proizvode s ograničenom cijenom. Doduše, ni tamo nisu izdvojeni, nego se tek nakon unosa naziva proizvoda u tražilicu (suncokretovo ulje ili sir gouda, na primjer) vidi famozni znak “Ograničena cijena” uz taj proizvod.

Drugim riječima, lakše je naći iglicu u plastu sijene nego zaštićene proizvode. Vrlo često ih nema, ai i kad ih ima teško ih je pronaći.