Diljem Zagreba i oko Hipodroma ovih su dana osvanuli čudni natpisi na glagoljici. Mnogima nije bilo jasno o čemu se radi, a kako saznajemo – riječ je o promociji pjesme naziva Hipodrom.
Uz natpise na glagoljici osvanuli su i slični s QR kodom pa je vrlo brzo postalo jasno da je netko situaciju iskoristio za PR. Kod vodi na pjesmu Hipodrom koju izvodi KUD Gangagang.
“Udaramo novi žanr koji se zove domowave, nemaš ti tu šta. Gangagang je lip ko Mercedes 124 sa širokom lajsnom, ali šuta rime ko Lidija Bačić onog ćuku. Plakati su tu jer imamo poruku i htjeli smo da ljudi obrate pažnju na nju. Komplicirana je, ali ljudi sve živo samo ponavljaju i bubaju napamet ko u školi, mislite malo svojom glavom”, javili su nam na mail, prenosi Index.hr.
A zašto koriste glagoljicu?
“Ne želimo bit viralni hit, se*e nam se što se ljudi trkaju ne bi li malo popularnosti dobili, a dobri smo pa smo htjeli malo ograničit. Malo se potrudite, glazba je svetinja”, kažu.
Dodajmo ovome kako je glagoljica najstarije hrvatsko pismo. Naime, Hrvati su svoj materinski jezik prvo počeli pisati glagoljicom u 10./11. stoljeću, potom ćirilicom u 12. stoljeću i latinicom tek u 14. stoljeću.
U početku je glagoljica bila osnovno pismo slavenske riječi. Najstariji su glagoljički spomenici pronađeni na prostoru današnje Češke, Slovačke, Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Bugarske i Ruske Federacije.
Najviše pak glagoljičkih spomenika pripada hrvatskoj pisanoj kulturi jer je glagoljica u svih drugih slavenskih naroda, počevši od 12. stoljeća, uglavnom zamijenjena drugim pismima: ćirilicom ili latinicom.
Glagoljicom je pisana i Bašćanska ploča, jedan je od najdragocjenijih hrvatskih spomenika: najdulji i podatcima najbogatiji među najstarijim hrvatskim glagoljskim natpisima, nastao oko 1100. godine.
U 13 redaka (gotovo 100 riječi) natpis je uklesan na ploči od bijeloga vapnenca vel.: 199 x 99,5 x 9 cm. Govori o tome kako hrvatski kralj Zvonimir daruje neku „ledinu“ (zemlju) Svetoj Luciji (u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku).
Izvorno je bila lijeva pregradna ploča (plutej) na kamenoj crkvenoj pregradi (septumu), koja je dijelila redovnički kor pred oltarom od vjernika u crkvenoj lađi u benediktinskoj crkvi Svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku.
U tituli kralja Zvonimira – „kralj hrvatskij“ – na Bašćanskoj ploči prvi je put na hrvatskom jeziku zapisano hrvatsko nacionalno ime.
Slika je ilustracija
Foto: Knjižnica Duga Resa