Još nismo zaboravili one najave bivšeg ministra Ivana Vrdoljaka kako ćemo od nafte i plina iz Jadrana dobivati „milijarde dolara godišnje“. Nije to bilo tako davno, to je rekao u veljači 2014., a od toga su danas ostala samo prazna obećanja. Nafte i plina ima u srednjem i južnom Jadranu, ali očito je nema toliko da bi te energente bilo isplativo vaditi.

Do daljnjeg u tom području sve miruje, ali buke bi uskoro moglo biti u zaleđu, uz jadransku obalu. Naime, Tomislav Ćorić, ministar zadužen i za energetiku, u četvrtak je u Šibeniku održao radni sastanak s predstavnicima županija gdje će se otvoriti područja na kojima će se provoditi istraživanja ima li ili nema u njima nafte i plina.

Pozvao je predstavnike Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske i Karlovačke županije i najavio im da će uskoro objaviti javni natječaj za izdavanje dozvola za istraživanje ugljikovodika na području Dinarida. Dan poslije u Splitu je odgovarajući na novinarsko pitanje rekao kako nema razloga da takva istraživanja štete hrvatskom turizmu.

Ministar je objasnio i da oni koji prihvate te natječaje mogu računati i na povećanje svojih proračuna od naknada za tu djelatnost, spomenuvši u tom kontekstu slavonska mjesta gdje se također provode istraživanja. Ćorić je rekao i da istraživanje i eksploatacija ugljikovodila u prvoj fazi, a to je 5 do 7 godina „nije nimalo invazivna“, pa se ruralni turizam može dalje razvijati.

Iako ministar Ćorić nije pobliže odredio gdje će se sve provoditi istraživanja, sudeći po predstavnicima županija koje je okupio, za pretpostaviti je da će se bušiti od Male Kapele, preko Velebita, Ravnih kotara do Dinare iznad Knina. Navodno se ideja za bušenjem Dinarida pojavila nakon što su američke tvrtke pronašle naftu na sličnom području u Albaniji.

Neki tvrde da i američki Stjenjak, gdje su pronađene značajne količine nafte i plina, po svom geološkom sastavu nalikuje Dinaridima. No, za razliku od ranijeg Vrdoljakovog natječaja kojim su se tražile tvrtke za ‘skeniranje’ Jadrana, na ne baš dovoljno transparentan način, sada ministar Ćorić tvrdi kako će iz Banskih dvora davati „pravodobne informacije“, jer Vlada želi uspostaviti „partnerske odnose sa svim dionicima, posebice s lokalnom samoupravom“.

Načelno, ne bi bilo loše provjeriti ima li nafte ili plina u Dinaridima. Pogotovo jer ta istraživanja plaćaju kompanije koje će se javiti na raspisane natječaje za pojedine blokove, točno omeđena područja, gdje će moći provoditi bušenja. Uz to će i lokalne zajednice dobiti nešto novca kao naknadu za to što su to dopustile.

Poznato je da su prije više od tridesetak godina provedena neka istraživanja kako u zadarskom zaleđu tako i na dijelu otoka. Nafte i plina ima, bio je tadašnji zaključak, ali ne u tolikoj količini da bi je velikim stranima kompanijama bilo isplativo vaditi. No, zašto ne pokušati opet. Intrigira dvojba ima li nafte i plina u tim planinskim lancima, i zašto je konačno ne razriješiti.

Foto: Miroslav Lelas/ Hina