Tržište podatkovnih centara u Hrvatskoj se razvija, ali teško slijedi sve veću potražnju zbog prelaska brojnih gospodarskih sektora na elektroničko poslovanje i uporabu umjetne inteligencije, kažu stručnjaci.

“U Hrvatskoj postoji desetak podatkovnih centara i tvrtki povezanih s tom industrijom. Ti su kapaciteti ispod europskih, ali stope rasta i trendovi su u skladu s Europom. Sama kvaliteta izvedbe je u skladu s visokim tehnološkim zahtjevima. U regiji se Hrvatska može smatrati predvodnikom, kako tehnološki tako i kapacitetom”, kaže stručnjak za unapređenje proizvoda HT-a Andrija Šimić.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Nino Raspudić detaljno opisao kako je Vučićeva veleposlanica napala Thompsona: Rekao sam joj da otvori srce i osjeti ljepotu njegove pjesme

U EU-u tržište data centara u 2023. iznosilo je 52 milijarde eura, te su procjene da će do kraja 2030. vrijediti dvostruko više, a glavni pokretač sve je veća primjena UI-ja, kaže Šimić. Smatra da je za budućnost podatkovnih centara ključno usmjerenje na energetski efikasna rješenja i tehnologije koje omogućavaju veću gustoću računalnih resursa uz smanjenje potrošnje energije. To uključuje i kontinuirano ulaganje u nove tehnologije koje smanjuju potrošnju energije i emisiju CO2, kao i povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije.

Tržište podatkovnih centara u Hrvatskoj ne razvija se istom brzinom kao u zapadnim zemljama EU-a, kaže direktor za podatkovne centre u tvrtki Končar-Digital Velimir Novaković. Kaže da su ti centri veliki potrošači električne energije, te se uz ubrzani razvoj i sve veću upotrebu umjetne inteligencije može očekivati povećanje potrošnje, pa su za planiranje podatkovnih centara bitni obnovljivi izvori energije i ulaganja u razvoj učinkovitijih sustava.

Za tržište u Hrvatskoj ocjenjuje da je u etapi razvoja, s malo data centara u usporedbi s EU-om, no smatra kako postoji određeni potencijal da uz ispravno pozicioniranje Hrvatska postane regionalno data središte. “U Hrvatskoj postoji značajan know how u projektiranju i izgradnji podatkovnih centara s međunarodnim tvrtkama koje ovdje imaju svoja predstavništva, što je dobar temelj za razvoj, te bismo do 2030. investicijama mogli znatno povećati kapacitete. Ključna za razvoj tržišta podatkovnih centara je infrastruktura, tj. dostupna električna energija i razvijena optička mreža”, kaže Novaković, piše Glas Slavonije.

ENT ima dva vlastita podatkovna centra, u Zagrebu i Splitu, te ih ocjenjuje krucijalnima za funkcioniranje svih poslovnih procesa i aktivnosti. “Što se tiče troškova vezanih uz hardver u podatkovnim centrima, nakon investicije u opremu nema dodatnih troškova do novog opremanja. Troškovi licenca se povećavaju, a, vezano uz troškove električne energije, naši podatkovni centri projektirani su prema najboljim industrijskim praksama uz smanjenu potrošnju energije za operativnu upotrebu i hlađenje instaliranih IT sustava”, dodaju iz ENT-a.

Rast potražnje

Direktor tvrtke Digital Realty za Hrvatsku (koja se, uz ostalo, bavi gradnjom data centara) Goran Đoreski kaže da je toj tvrtki glavni izazov dovoljno brza izgradnja kapaciteta koje korisnici očekuju. Ističe kako studije pokazuju da jedan euro uložen u data centar stvara devet eura vrijednosti u lokalnoj ekonomiji, jer operator data centra angažira niz lokalnih dobavljača za opremanje i održavanje, koji moraju biti visoko stručni. Za ovu godinu najavljuje početak gradnje njihova drugog centra u Hrvatskoj, ZAG2, na zagrebačkom Jankomiru.

U telekomu A1 Hrvatska direktor ICT prodaje i rješenja Siniša Staničić očekuje i znatan porast potražnje. A1 svojim se podatkovnim centrom koristi za vlastite potrebe, ali ga i iznajmljuje drugim kompanijama, a Staničić kaže da potrebu za uslugama data centara danas imaju gotovo svi gospodarski sektori. “Hrvatsko tržište podatkovnih centara je konkurentno zahvaljujući povoljnim cijenama, članstvu u Schengenu, geografskom položaju i dostupnosti kapaciteta električne energije, a daljnja ulaganja u obnovljive izvore energije dodatno povećavaju njegov potencijal”, ocjenjuje.

Izvršna direktorica sektora poslovne prodaje telekoma Telemach Hrvatska Marina Blažević kaže da razvoj data centara u Hrvatskoj kaska za potražnjom. “Dok velike kompanije i telekomi šire svoje kapacitete, uključujući i Telemach, tržište još nije potpuno razvijeno, a ulaganja su ograničena visokim troškovima i relativno malim brojem pružatelja usluga”, smatra Blažević.

Kaže da sve više kompanija prepoznaje potrebu za širenjem kapaciteta. Pritom se mnogi poslovni subjekti koriste kombinacijom vlastitih kapaciteta i kolokacijskih usluga za veću sigurnost i otpornost svojih sustava, a najveće zanimanje dolazi iz ICT sektora, fintech industrije, e-trgovine i javnog sektora, koji također sve više prelazi na digitalna rješenja.

Foto: Pixabay