Statistika zna biti okrutna. Njene egzaktne brojke upućuju bolje od ičeg drugog na procese koji pogađaju pojedince i nacije. Kakve je razmjere poprimilo masovno iseljavanje hrvatskog stanovništva zadnjih godina i tko zapravo odlazi, pokazuju, među ostalim, i podaci njemačkog Federalnog statističkog ureda.
Prema analizi tih podataka dr. Ivana Ćipina, s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koju je predstavio Jutarnji list, majke s hrvatskim državljanstvom u toj zemlji su samo 2017. rodile više od četiri tisuće djece.
Dr. Ćipin je usporedbom podataka došao do zaključka da je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, broj djece u takvim hrvatskim obiteljima u Njemačkoj narastao za čak 60 posto u odnosu na ranije razdoblje kada je stalno padao. Riječ je o djeci koji svojim rođenjem automatski nisu dobivala njemačko državljanstvo što znači da su u pitanju obitelji koje su se nedavno doselile u tu zemlju.
Taj demografski baby boom Hrvata u iseljeništvu, bio bi puno veći kada bi se provelo istraživanje i za druge zemlje u koje Hrvati masovno odlaze: od Austrije, Švicarske, Švedske, a također je tu i Danska, Norveška te svakako Irska, iako tamo tek hvataju korijenje. Što bi tek bilo kada bi se toj djeci pribrojila i ona od iseljenika iz ranijeg razdoblja.
Istovremeno, te 2017., u Hrvatskoj je rođeno najmanje djece u zadnjih 70 godina. Taj porazan podatak ne mogu popraviti ni djelomično ohrabrujuće brojke iz najnovijeg istraživanja koje je proveo portal Gradonacelnik.hr koji je prikupio podatke o rođenima u hrvatskim bolnicama u prošloj 2018. godini.
Prema tim rezultatima, u Hrvatskoj je prošle godine rođeno 791 dijete više nego u 2017. To nisu službeni podaci i, kako navodi taj portal, ne odnose se na one rođene u privatnim klinikama ili kod kuće ili drugdje, a među njima je i stanovit broj stranih državljana rođenih u Hrvatskoj.
No usporedbom podataka rođenih u bolnicama prošle i pretprošle godine vidljivo je malo povećanje. Pravu istinu mogli bi saznati krajem veljače kada obično Državni zavod za statistiku objavljuje te podatke. Prema njima, 2017. je u Hrvatskoj rođeno 35.556 djece. Kada je pak riječ o tome tko odlazi, iz broja rođenih vidljivo je kako je u pitanju pretežno mlađa populacija.
Podaci o baby boomu Hrvata u Njemačkoj trebali bi zabrinuti one u hrvatskoj politici koji u njoj sudjeluju ne samo zbog osobnih interesa nego i stoga da nešto naprave, kako se to kaže, za opće dobro.
Foto:Miljenko Klepac/Hina