Potrošačka platforma “Halo, inspektore” upozorila je kako pojedini trgovci i pekari pokušavaju izigrati propise Vlade o ograničenoj cijeni 70 proizvoda među kojima je i popularno pecivo “kajzerica”. Posebno je iritantan Mlinar koji je drastično smanjio gramažu svoje kajzerice koja sada ima tek 40 grama. Objavu platforme “Halo, inspektore” prenosimo u cijelosti.

“Na snagu je stupila obveza ograničavanje cijena 70 proizvoda, među kojima su i pojedini pekarski proizvodi. Preciznije i popularna – kajzerica. Prema odluci Vlade RH cijena jedne kajzerice (od najmanje propisane težine od 40 g) SADA je 0,13 €.

To znaju i svi pekari. A to zna i Mlinar. Tako je on svoju kajzericu maksimalno minimizirao (shrinkflation!), smanjio je na „Liliput varijantu“ i na tržište stavio onu od 40 g po cijeni od 0,13 eura.

Za to vrijeme druge su pekarnice zadržale težinu koja je i do sada bila – 60 g.

Mi smo izmjerili (na trgovačkoj vagi, naravno!) tri kajzerice. Po jednu iz Dinare, Pan Peka i zagrebačke Kajzerice. Na slikama se lijepo vidi koliko koja teži. Najmanja je imala i najmanju težinu – 40 grama. Mlinareva.

Sve ostale su bile teže i veće. Pa neka sada potrošači sami vide tko sa zadovoljstvom trlja (pekarske?) ruke. Uz to i Vlada RH je s ovim (namjernim?) smanjenjem veličine kajzerice omogućila pojedinim pekarima da smanje težinu proizvoda (shrinkflation!). Time kao da i sama Vlada RH potiče među potrošačima omraženu proizvođačku praksu: smanjivanja težine, volumena i/li kvalitete, ali uz zadržavanje ili čak povećanje cijene (shrinkflation). Pa je i to tema za razgovor…

Ali, prije nego počnete sočno psovati sve po redu, pročitajte i ovo. Dobit pekara u RH u 2023. godini (za prošlu godinu još tih podataka nema) bila je iznimno – velika. Tako je NAJVEĆU DOBIT imao zagrebački pekarski lanac Dubravica s 3,7 milijuna eura uz rast od 6,7 %. Iza njega pozicinirao se splitski Bobis od 3,6 milijuna eura dobiti i uz rast od nevjerojatnih 1.052%!!! Na trećem mjestu je Mlinar s 3,3 milijuna eura dobiti i uz rast od 201 %!Među njima je i Zagrebačka pekarna Klara s ne baš malih 2,6 milijuna eura i uz rast dobiti uz čak 717 %. Među pet najuspješnijih se ubacio i vinkovački Pekar Tomo s 1,4 milijuna eura i uz rast dobiti od fantastičnih 873 %! (o ostalima drugi put, previše ih je… i zaboljet će vas glava od novaca koje su pekari oprihodovali).

Sada znate gdje vam odlaze sve one razlike u cijenama kruha, bureka, peciva, kolača i drugog. Sada, za razliku od ministra Primorca koji veli da mu nije jasno zašto pekari nisu pojeftinili kruh, znate gdje se „prelio“ dio razlike PDV-a nakon smanjenja s 25 na samo 5%.

Sada vidite i čitate novi dokaz (pekarske) pohlepe. I razloga za podršku bojkotu pekara i pekarskih proizvoda koji su predložili maturanti Prirodoslovne škole Vladimir Prelog iz Zagreba.

Ovo je razlog i dokaz više za #bojkot zar ne!? Hoćemo li podržati mlade u inicijativi koju su dali zbog enormnih poskupljenja pekarskih proizvoda”, ističe platforma “Halo, inspektore” koji je nešto ranije objavila još jedna post.

“Zašto hrvatski potrošač plaća hrvatski proizvod u Hrvatskoj skuplje nego što ga plaća njemački ili slovenski potrošač na njihovom tržištu? Njemački potrošač njemački proizvod plaća jeftinije kod kuće. Zašto je kruh poskupio više od 40 %, burek 70 %, neki pekarski proizvodi i više od 100 %? Još nitko nije dao racionalno i transparentno obrazloženje sadašnjih prenapuhanih cijena na hrvatskim policama niti ministru financija, kamoli nama potrošačima. Čekamo.

Dok tako čekamo tržišni mehanizmi korekcije cijena ne funkcioniraju, konkurencija je čini se tek prividna, a trgovci iskorištavaju izostanak bilo kakve ozbiljnije i sustavnije reakcije države.

U zadnjem tromjesečju prošle godine vidjelo se da inflacija ne posustaje nego ubrzava. Što je učinio guverner HNB-a i njegovi vice guverneri? Ništa. I sada smo tu gdje jesmo – inflacija nam buja k’o dizano tijesto za kiflice po receptu ministra Šušnjara. Od rujna 2024. i na očigled svima. I – ništa. Guverner nam je tek preporučio da kupujemo na akcijama. Pa to i radimo. Ali ne zato što racionalno kupujemo nego zato što moramo. Uvijek je bilo da sit gladnom ne vjeruje.

Hoćete li se pokrenuti vi, kreatori politika, i učiniti nešto ozbiljnije, konkretnije, sadržajnije, od ograničavanja cijena 70 proizvoda ili je ograničenje cijena 70 proizvoda najbolje što možete smisliti? Tako da je i vuk sit i koze cijele?

Imamo Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena, još od 1997. Imamo i iznimnu situaciju. I što smo dobili? Dobili smo listu od 70 proizvoda s ograničeno cijenom. Cijena onih 10.000 drugih proizvoda može slobodno nastaviti rasti. I cijene usluga. I bankarske naknade. I cijene usluga teleoperatera. Eto, prije pet dana upućen je na javno savjetovanje prijedlog novog Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena. Bit će veće kazne za trgovce, bit će više inspekcijskih nadzora, a trgovac će morati obavještavati o proizvodima kojima je ograničena cijena i objavljivati svoje cijene. Pa ćemo ih uspoređivati. Pa uspoređujemo ih i sad iz kataloga. Super je to, ali to će biti zanimljivo tek nakon što:

1. vratite maloprodajne cijene na razinu iz lipnja 2024. (prije glavne turističke sezone, kada je sve podivljalo)

2. zaustavite daljnji grabež i stabilizirate cijene.

Mi ne moramo znati kako, ali vi, ministri, guverneri, viceguverneri, ravnatelji agencija…vi ste plaćeni da radite u interesu svojih građana.

Najveća stopa inflacije s tendencijom daljnjeg rasta nije u interesu građana.

Ako nećete za svoje građane, učinite nešto hitno barem zbog – turista. Oni su ionako, iz vaše perspektive, vrjednija „klijentela“. Uz to, oni su u svojoj zemlji poštovani kao potrošači pa očekuju da ih se kao potrošače poštuje i na ljetovanju na našem moru. Moru do kojeg si većina nas više neće moći priuštiti niti jednodnevni izlet s paštetom i štrucom kruha u ruksaku”, ističe platforma “Halo, inspektore”.

Foto: Potrošačka platforma: “Halo, inspektore”