Povjesničar Hrvoje Klasić s Mašenkom Vukadinović u Novom danu komentirao je obilježavanje Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj.

Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja kao državni blagdan u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, prve antifašističke postrojbe u ovom dijelu Europe koja simbolizira početak organiziranog otpora protiv fašizma i nacizma.

Hrvoje Klasić istaknuo je da je 22. lipanj dobar datum za obilježavanje Dana antifašističke borbe: “Borba protiv fašizma, ustaštva krenula je ranije”, objasnio je.

“Mi ne slavimo antifašizam, tu i tamo ga se netko sjeti u šumi, ali sada da idete po gradu bi bilo pitanje tko uopće zna što se danas obilježava i zašto se obilježava. Što se tiče revizionizam, danas mi puno više o njemu pričamo, ali on nije krenuo od prije par godina. Rodonačelnik revizionizma je Franjo Tuđman, on je taj koji je to omogućio tada sa svojim autoritetom i ulogom u državi i HDZ-u, da je neke stvari stopirao ništa od toga ne bi bilo. Na njegov prijedlog se osniva Dan antifašističke borbe, u Ustav ulazi antifašizam, on je bio antifašist, partizan. S druge strane spomenici posvećeni žrtvama antifašizma i partizanima se ruše, a imena ulica se daju po istaknutim pojedincima iz Nezavisne Države Hrvatske”, dodao je Klasić.

Klasić kaže kako mu se čini da većina političara iz HDZ-a i desnijih stranaka, rado odlaze u Bleiburg, dok u Brezovicu idu samo zato što moraju. Ovdašnji odnos prema antifašizmu drži potpuno pogrešnim.

“Onog trenutka kad netko iz HDZ i pohvali partizanski pokret, odmah pokušava navesti priču na zločine dvaju totalitarizama. Uvijek je to u istoj rečenici”, kaže.

Velika većina europskih naroda i država, dodaje, dali bi sve da su imali upola tako snažan, organiziran i efikasan pokret otpora kakav je bio na ovim prostorima, a u kojem su sudjelovali i Hrvati.

“Nije mi jasno zašto svake godine ne napravimo diplomatski skandal jer se hrvatskog predsjednika i premijera ne poziva na obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom i druga okupljanja predstavnika pobjedničke koalicije. Ovdje se rukama i nogama bore da ih se tamo ne pozove. Evo za primjer, 6. lipnja se u Splitu obilježavao spomen na Dan D, iskrcavanje saveznika u Normandiji, i tamo je došlo pet veleposlanika, uključujući veleposlanicu SAD-a, a nije došao nitko od hrvatskih vlasti. Izgleda da svi cijene antfašistički pokret osim nas. A u vlasti sjede ljudi čiji su djedovi i pradjedovi sudjelovali u tom pokretu. To je apsolutno shizofrena situacija”, smatra Klasić.

Antifašizam u Ustav, a “ustaška” kuna u džepove

Puhovski drži da je Dan antifašističke borbe “praznik koji se otaljava”, koji je nametnut i mora ga se obaviti. A nametnut je, kaže, zato što je Tuđman htio da antifašizam uđe u izvorišne osnove Ustava kako bi balansirao između jednih i drugih.

“Po mom sudu, ključna forumlacija o antifašizmu u Ustavu je da stoji “nasuprot postojanju NDH”. No, to samog Tuđmana nije omelo da nam podvali za desetljeća ustašku valutu kunu koja do 1941. godine nikad nije postojala kao hrvatski novac. To mi se činilo većim problemom od pozdrava Za dom spremni”, ističe.

Foto: Hina