Mirovine redovitih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pripadaju kategoriji “povlaštenih”, a umirovljenika je ukupno 118, prema podacima HZMO-a iz svibnja. Njihova je mirovina druga najveća među mirovinama koje se određuju prema posebnim propisima. Prosječna mirovina akademika iznosi 1.959,64 eura, a staž im je u prosjeku trajao 42 godine. Najviša je mirovina ona saborskih zastupnika, a istaknuti hrvatski znanstvenici i umjetnici tako imaju 277 eura nižu mirovinu od njih.
Umirovljenika koji primaju mirovinu kao redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) ukupno je 118. Prosječna mirovina akademika je 1.959,64 eura. Prosječan staž istaknutih hrvatskih znanstvenika i umjetnika je 42 godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) iz svibnja, piše Mirovina.hr.
Druga najveća mirovina među “povlaštenima”
Mirovine redovitih članova HAZU pripadaju mirovinama prema posebnim propisima kojih je ukupno 19. Među njima, najveći broj umirovljenika prima starosnu mirovinu. Među njima je ukupno 74 umirovljenika, dok obiteljsku mirovinu prima ukupno 44 osobe. Starosnu mirovinu prima 65 muškaraca i devet žena, dok obiteljsku mirovinu prima 44 žena koje su je preuzele od svojih supružnika. Inače, obiteljskih je mirovina sve manje jer sve više osoba dobiva dio obiteljske.
Mirovina bivših članova HAZU vrlo je visoka, a po vrijednosti odmah je nakon mirovina saborskih zastupnika čiji je prosjek 2.237 eura. Dakle, istaknuti hrvatski znanstvenici i umjetnici tako imaju 277 eura nižu mirovinu od saborskih zastupnika. Dok su ove dvije kategorije ‘povlaštenih’ mirovina u vrhu, najniža među njima je mirovina pomoraca.
Muškarci imaju 437 eura veću mirovinu od žena
Prosječna mirovina muškaraca bivših akademika puno je veća nego ona koju imaju žene, a radi se o razlici od čak 437,39 eura. Naime, prosjek mirovine muškaraca iznosi 2.156 eura, dok je prosječna mirovina žena 1.718 eura. Lani je umirovljenika bilo ukupno 115, a prosječna im je mirovina iznosila 1.783,83 eura što je razlika od 175 eura u odnosu na trenutnu.
Starosnu mirovinu prošle je godine primilo troje umirovljenika manje, a broj onih koji dobivaju obiteljsku mirovinu u ovoj kategoriji ostao je isti. Prosjek ove mirovine prije dvije godine bio je 1.443,95 eura. Umirovljenika u ovoj kategoriji ‘povlaštenih’ mirovina prije dvije godine bilo je 127, među kojima je 73 osobe dobivalo starosnu mirovinu, a 54 obiteljsku, prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje.
Sada je jasno da ni Miro Gavran, donedavni predsjednik Matice hrvatske, u mirovini neće živjeti skromno. Naprotiv, s mirovinom od oko 2000 eura mjesečno, bit će daleko iznad prosjeka hrvatskih umirovljenika koji životare s 500 do 600 eura. Takva razlika između povlaštenih i običnih građana još jednom otvara pitanje pravednosti mirovinskog sustava. Dok većina građana godinama radi za minimalac i potom prima mrvice, elita – bez obzira na političko, kulturno ili akademsko porijeklo – uredno osigurava lagodan nastavak života. Nije sporno da su pojedinci zaslužni u svojim područjima, ali jesu li njihove zasluge doista toliko veće da opravdavaju ovakvu disproporciju? Sustav u kojem povlašteni uživaju, a većina preživljava, nije ni održiv ni pravedan.
Podsjetimo, Miro Gavran je prošle godine izabran za akademika u Razredu za književnost HAZU.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je 16. svibnja2024.godine izbornu skupštinu na kojoj je izabrano 17 novih redovitih članova, 6 dopisnih članova i 15 članova suradnika HAZU. U razredu za književnost osim Mire Gavrana izabrani su i Helena Sablić Tomić i Dražen Katunarić.
U nastavku je obrazloženje izbora.
Miro GAVRAN rođen je 1961. u Gornjoj Trnavi pokraj Nove Gradiške. Književnik je i dramatičar. Godine 1986. diplomirao je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti. Debitirao je 1983. godine dramom Kreontova Antigona u Dramskom kazalištu Gavella u Zagrebu u kojoj je na umjetnički snažan način progovorio o političkoj manipulaciji. U razdoblju 1986. – 1989. radio je kao dramaturg Teatra &TD u Zagrebu, a 1989. – 1992. bio je ravnatelj toga kazališta. Pokretač je i urednik nekoliko književnih i kazališnih časopisa, a godine 2002. pokreće Teatar GAVRAN, čiji je umjetnički voditelj do danas. Od 2016. član je uredništva časopisa Forum.
Godine 2014. izabran je za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i za člana Ruske akademije književnosti u Moskvi, a 2016. postaje članom Slavenske akademije književnosti i umjetnosti sa sjedištem u bugarskom gradu Varni. Od 2022. počasni je član HAZU BiH, a od 2021. predsjednik Matice hrvatske. Napisao je 11 romana za odrasle, 10 knjiga za djecu i mlade i 55 kazališnih tekstova. Dobitnik je više od trideset književnih i kazališnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, među njima i Nagrade Central European Timea 1999. u Budimpešti koja se dodjeljuje najboljim srednjoeuropskim piscima za cjelokupan opus, Nagrade Europski krug 2003. u Zagrebu za afirmaciju europskih vrijednosti i prestižne Nagrade Dr. Alois Mock Europa Preis u Beču. Odlikovan je s više odličja, među njima ordenom Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića i ordenom Reda kneza Branimira s ogrlicom.
Godine 2018. godine od predsjednika Republike Austrije primio je Zlatni orden časti za zasluge u Republici Austriji. Najizvođeniji je hrvatski dramatičar u svijetu nakon Milana Begovića. O tome svjedoči 428 premijernih izvedaba diljem svijeta od New Yorka do Tel Aviva, od Beča do Washingtona, od Pariza do Rio de Janeira, od Tirane do Varšave. Vjerojatno je jedini živući dramatičar u svijetu kojem je u čak pet zemalja (od kojih nijedna nije njegova domovina) organiziran kazališni festival na kojem se izvode samo njegove drame i komedije. Riječ je o festivalu GavranFest, koji se u protekla dva desetljeća održao 14 puta, i to u Slovačkoj, Poljskoj, Češkoj, Njemačkoj i Srbiji. O kvaliteti njegova književnoga stvaralaštva svjedoče prijevodi na 42 jezika.
Uvrštavan je u brojne antologije, hrestomatije, udžbenike književnosti u zemlji i inozemstvu te u osnovnoškolsku i srednjoškolsku lektiru. Njegov izbor za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti priznanje je najizvođenijemu suvremenom hrvatskom dramskom autoru i doprinos ugledu Akademije.