Utjecajne javne osobe komentirale su nedavna događanja u Imotskom neposredno prije koncerta marka Perkovića Thompsona. Za povjesničara Nevena Budaka prizori iz Imotskoga bez sumnje su u prvom redu posljedica lošeg obrazovnog sustava i javnih politika povijesti. Nakon rušenja partizanskih spomenika i forsiranja ustaških simbola devedesetih godina, u obrazovnom se sustavu partizane počelo prikazivati u negativnom kontekstu, što je, tvrdi Budak, implicite značilo da su ustaše bili barem manje negativni, ako ne i pozitivni. Velika se medijska pažnja, nastavlja, pridavala bleiburškim komemoracijama, dok onih drugih nije bilo, osim komemoracije u Srbu koja je u svojem značenju dvojbena.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Beogradski odvjetnik zaglavio u hrvatskom zatvoru: Je li u probleme došao zbog pjevanja u duetu s četnikom Bajom Malim Knindžom

– Na to se nadovezivala jednadžba: agresori 1991. = komunisti/četnici = partizani, što je povijesna besmislica, ali se vladajući, u prvom redu HDZ, ali i SDP, nisu dovoljno trudili da to negiraju i počnu provoditi politiku povijesti koja bi nas stavila uz bok zapadnih demokracija – kaže Budak.

Bez ikakve mogućnosti da steknu pravu sliku o tome tko su bili ustaše, a tko partizani, mladi su, tvrdi povjesničar, podložni onima koji na njih imaju i veći utjecaj od obrazovnog sustava: obiteljskom okružju, Crkvi, pop-zvijezdama. Na to se nadovezuje prirodni mladenački bunt koji potiče da se radi ono što je zabranjeno. Tako dugo dok ćemo se, kaže Budak, prijetiti kažnjavanjem koje se ionako ne može provesti, osim u pojedinačnim slučajevima (što je potpuno ispravno), tako će dugo mladi na velikim okupljanjima uzvikivati ZDS i dizati desnicu.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Bivši novinar Slobodne Dalmacije komentirao situaciju u Hajduku: Gattuso je trener bez titule. A znate li da Hajduk ima “upravitelja svlačionice”

– Mislim da se treba prestati uzrujavati oko takvih pojava, a da treba dosljedno kažnjavati samo one koji ih potiču. “Ustaška supkultura” (koja nije ustaška) dijela mladih u pojedinim krajevima Hrvatske, bez podgrijavanja izvana, s desna i s lijeva, vjerojatno će se brzo ugasiti – kaže Budak. Navodi kao primjer grafit hrvatskog vojnika, koji su ljevičari vidjeli kao prikaz ustaškog bojovnika, iako za to, kaže, nije bilo nikakvog razloga. I dodaje da su tako sami ljevičari stvorili simbol koji se, s novim značenjem, počeo širiti Dalmacijom. Stav politike i društva prema ustaštvu i partizanima, naglašava Budak, treba hitno mijenjati, i u javnoj povijesti, i u obrazovnom sustavu, ako za to postoji imalo volje. Nikoga ne treba bezrezervno glorificirati ni sotonizirati, smatra, ali ne tako davnoj prošlosti treba pristupiti kritički i objektivno, piše Večernji list.

Da se treba fokusirati na uzroke problema, a njih vidi u akterima politike i procesima koji su doveli do toga da imamo nedovršeni projekt suočavanja s prošlošću, smatra politolog Anđelko Milardović. – Radi se o kombinaciji masovne političke kulture i desne populističke kulture koje nisu stavljene pod kapu Ustava – kaže Milardović koji kao jedan od razloga za eskalaciju problema vidi i odluku premijera Andreja Plenkovića da osnuje Vijeće za suočavanje s prošlošću čije su smjernice, kaže, dovele do još većeg nereda, do jedne “kibidabi” situacije u kojoj, primjerice, “Za dom, spremni” nije zabranjeno uzvikivati, ali nije ni dopušteno.

Na pitanje zašto su akteri te kulture uglavnom mlade populacije, Milardović napominje kako odgovor treba tražiti u socijalnom, odnosno ekonomskom položaju mladih. – Što se mladima ponudilo u Hrvatskoj da ostanu i opstanu? Učinili smo sve da mladi odu, blokirani su im svi mogući pristupi za posao, kredite… Takva populacija podložna je za ovakve manipulacije – kaže Milardović. Paralelno je obrazovni sustav, dodaje, potpuno kapitulirao i ne počnemo li se ozbiljno baviti problemom i tom populacijom, neće, kaže, biti zaokreta.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Legendarni splitski novinar: Pa taj Gattuso misli da je došao u Bangladeš. On nigdje ništa nije osvojio

Napore bi, dodaje, trebala uložiti i Crkva te također djelovati odgojno na mlade. Politika s druge strane, dodaje, treba napraviti jasnu pravnu regulaciju. – Smjernice Vijeća je ljude koji trebaju postupati u neprimjerenim situacijama dovelo u probleme jer oni ne znaju kako trebaju postupati. Kao što postoje prometni znakovi i jasna pravila za postupanje u prometu, tako moraju postojati i jasna pravila za sve sudionike u komunikacijskom procesu – zaključuje Milardović.

Naslovna fotografija: Marko Skejo

Foto: Hina