Projekt izgradnje novog stadiona Maksimir predstavljen je danas na Maksimiru. U Plavom salonu okupili su se predstavnici Vlade Republike Hrvatske, Grada Zagreba, HNS-a i Dinama. Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, rekao je da je rok za završetak početak 2029. godine. Sve bi trebalo stajati oko 175 milijuna eura koje će popola financirati Vlada i Grad Zagreb, otkrio je gradonačelnik Tomislav Tomašević, piše Večernji list.

– Imam veću tremu nego kad sam igrao na Poljudu, tako da mi nemojte zamjeriti ako napravim neku pogrešku. Danas se nalazimo na mjestu na kojem smo slavili mnoge uspjehe Dinama. Rušili smo Partizan, brojne velikane Tottenham, Milan i Chelsea. Svaki taj uspjeh promicao je hrvatski sport. Reprezentacija Hrvatske ovdje je odigrala prvu utakmicu protiv SAD-a, a temelj te reprezentacije bili su brojni igrači Dinama koji su ovdje proveli sate treniranja. Ovaj novi stadion dugujemo svim generacijama i kategorijama naših igrača – rekao je predsjednik Dinama Velimir Zajec i dodao:

– Prateći juniore u Ligi prvaka, vidjeli smo kampove svih suparnika i shvatili koliki su uspjesi čudo s obzirom na infrastrukturu. I zato treba gledati ovaj novi projekt stadiona kao recept za još veće uspjehe Dinama i hrvatske reprezentacije.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Gotovinin odvjetnik poručio veleposlanici Srbije u Hrvatskoj: Ako ne znaš što je bilo, nek vam kaže Luka

Branko Bačić je dodao: – Postali smo dosta zrelo i demokratsko društvo kad jedan Hajdukovac pozdravlja sve ovdje prisutne u Dinamu. Na današnji dan smo u Vladi potpisali sporazum gdje smo riješili imovinsko-pravne odnose starije od 30 godina sa Zagrebačkom nadbiskupijom. Vrlo brzo smo našli način i rješenje za obeštećenje deset crkava za potrebe vjernika Zagrebačke županije. Od tada do danas pokušavamo pronaći najpovoljniji i najisplativiji način za izgradnju stadiona u Maksimiru. Bilo je različitih razmišljanja, a na kraju smo se odlučili za sporazum između Vlade i Grada Zagreba kako bi se stadion financirao javnim novcem u omjeru 50:50. U svakom slučaju osnovat ćemo pravnu osobu koja će nakon dobivanja prava građenja ući u realizaciju projekta. Država i Grad imenovat će povjerenstvo od osam članova (četiri iz Vlade, četiri iz Grada) koje će pratiti faze izgradnje kako bi se što brže i kvalitetnije izvodio projekt. Dok se ne okonča rekonstrukcija stadiona u Kranjčevićevoj, za što je rok kraj 2026. godine, očekuje se da će biti riješena sva potrebna dokumentacija za stadion u Maksimiru. Postavljen je rok za dovršetak rekonstrukcije Maksimira kraj 2028. ili početak 2029. godine.

Dogradonačelnik Zagreba Luka Korlaet govorio je o natječajima i proceduri.

– Prvi korak je urbanističko-arhitektonski natječaj. Lokacija je nedovršena i nedefinirana, od stadiona, pomoćnih terena, do terena za atletiku i prostora za rekreaciju. Lokaciju vidimo kao problem širi od samog stadiona. Ono što danas imamo od stadiona ne zadovoljava ono što Grad Zagreb i Dinamo zavređuju. Zato ćemo prionuti urbanističko-arhitektonskom natječaju. On će se odvijati u dvije faze. Širi obuhvat proteže se duž cijelog kompleksa, ima 32 hektara, a uži 15 hektara. Širi obuhvat rješavat će se anketno, uključuje atletsku infrastrukturu na sjeverozapadu, bazen koji je izgrađen, ali dosta nezgodan u poziciji obuhvata, prostor rekreacije u jugozapadnom dijelu, a onda park’n’ride garažu s 1500 mjesta. Uži dio obuhvaća stadion, pomoćne terene i podzemnu garažu s 800 mjesta. Širi obuhvat je prvi stupanj, a uži obuhvat je drugi stupanj. U prvom stupnju natjecatelji će rješavati osnovne elemente funkcije, konstrukcije i oblikovanja te procijeniti trošak. U drugom stupnju određen broj autora bit će pozvan da razradi svoje rješenje do visokog stupnja detaljnosti – rekao je Korlaet i dodao:
 
– Natječaj će biti međunarodni, a i žiri će biti međunarodni, i tako garantiramo fer natjecanje među najboljim arhitektima svijeta. Program urbanističko-arhitektonskog natječaja izradio je Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba. Natječaj se odvija u dva stupnja uz žiriranje u svakom stupnju, nakon toga ide ugovaranje s prvonagrađenim autorom, potom izrada idejnog projekta te ishođenje lokacijske dozvole koje će ići u 2026. godini.

Zatim je pred mikrofone stao gradonačelnik Tomislav Tomašević:

– Moram priznati da sam jako radostan, sretan i ispunjen jer je ovo doista povijestan korak za stadion Maksimir. Ovo je problem koji traje skoro pa 40 godina. Ovaj projekt mi je bitan kao navijaču, građaninu i gradonačelniku. Pozdravljam sve one koje su jako dugo čekali taj trenutak. Nakon dugih 27 godina riješio se imovinsko-pravni spor Grada, Vlade i Zagrebačke nadbiskupije, i to je jako važno. Bitno je reći da će novi stadion imati kapacitet 35 tisuća mjesta i zadovoljavat će sve najviše kategorije Uefe. Ruši se stari stadion, gradi se novi, ne bi bilo opravdano ekonomski ni financijski ostaviti stari stadion, a lokacija je povijesna i stoga novi stadion treba biti tu. Ono što Grad radi jest da će uskoro početi radovi na stadionu u Kranjčevićevoj, to je investicija koja iznosi više od 40 milijuna eura i to će biti privremeni dom Dinama. Treba nešto reći oko novca, financiramo ga javnim novcem. Razmatrali smo različite opcije i privatna investicija ne bi bila u interesu Grada. Kad bi stalo 40 tisuća komercijalnih kvadrata, shvatili smo da to ne bi bilo isplativo, a kad bismo to širili, zagušili bismo prometno ovaj dio grada. Vidjeli smo na brojnim sastancima da bi javno-privatno partnerstvo značilo javni rizik za prihode koje bi stadion ostvarivao. Na kraju smo zaključili da to treba biti javna investicija, bit će i isplativija i brže gotova – istaknuo je.

 – Tekuće održavanje i operativni troškovi dodijelit će se privatnom upravitelju putem natječaja, na koji se prijavio i Dinamo – ne samo za tekuće, već i za investicijsko održavanje. Početni troškovi financirat će se javnim sredstvima, dok će troškove održavanja snositi privatni sektor, što je važno naglasiti građanima. Zajednička procjena Grada i Vlade, uz analizu više od 50 stadiona izgrađenih u Europi proteklih godina, jest da će trošak rekonstrukcije biti pet tisuća eura po stolcu, dakle ukupno 175 milijuna eura koje Vlada i Grad plaćaju popola.

Na kraju se obratio i premijer Andrej Plenković.

– Ovo je prigoda da kažemo nešto o značaju stadiona za Zagreb i Hrvatsku. Vidim ovdje Marka Mlinarića koji je bio igrač utakmice 1990. protiv SAD-a i vidim ostale velike legende. Kad se stadion izgradi, doživjet ćemo nevjerojatnu satisfakciju jer je to nešto što se zaista predugo čekalo. Kad smo bili djeca, učili smo o gradovima preko sličica, i to baš preko stadiona. Stadioni su simbol velikih gradova. Misao vodilja nam treba biti što taj stadion znači za Zagreb, ali i za Hrvatsku. Svi mi koji se sjećamo 1982. – teško je pronaći te emocije. One u nama bude osjećaj obaveze da se ovaj stadion izgradi. Zato je važno da su Vlada i Grad Zagreb riješili imovinsko-pravni spor od gotovo 30 godina, ali i da smo proglasili ovaj stadion stadionom od nacionalne važnosti.

– Na taj način ćemo se odužiti onima koji su za naš globalan razvoj i imidž učinili sve, ali i dati sve što možemo za razvoj budućih generacija. Svjetski lideri ne mogu se načuditi ovim uspjesima. Vlada je 2016. ulagala u sport 28 milijuna eura godišnje, ali sad ulaže 160 milijuna eura godišnje. Vlada prepoznaje sport, prepoznala je svojim ulaganjima i skijanje, pa sada imamo Zrinku Ljutić. Koliko će ovo na kraju koštati, vidjet ćemo, ovaj iznos od 175 milijuna eura je okvirni iznos. To se nikad ne zna – naglasio je.
 
– Investirali smo dvije milijarde eura u obnovu Grada Zagreba od potresa. I stadion Maksimir je dio te obnove, i ako ga gledamo kroz obnovu, onda je ta investicija racionalna.
 
– Čestitam kolegama u Vladi, Gradu i u Dinamu na trudu da ovaj projekt izvučemo što brže. Sve pozivam na učinkovitost, zakonitost i dinamiku da bi se u novoj Kranjčevićevoj i novom Maksimiru zaigralo što prije. Hrvatski nogomet i nogometaši trebaju igrati u uvjetima koje su više nego zaslužili.