Preminula sutkinja Sanja Mazalin: Njezin otac je poznati političar iz doba komunizma

Preminula sutkinja Sanja Mazalin: Njezin otac je poznati političar iz doba komunizma

Nakon teške bolesti u Zagrebu je u subotu popodne preminula Sanja Mazalin (56), sutkinja kaznenog odjela zagrebačkog Županijskog suda i predsjednica Odjela za mladež tog suda. Sanja Mazalin dugo je bila sutkinja, prvo Općinskog kaznenog, a potom zagrebačkog Županijskog suda. Pravni fakultet u Zagrebu diplomirala je 1988. godine u Zagrebu. Nakon što je diplomiranja volontirala je, a potom i stažirala na zagrebačkom Općinskom sudu, a nakon toga je postala sudac Općinskog kaznenog suda. Od 2005. godine postala je predsjednica Kaznenog odjela Općinskog kaznenog suda, a 2009. godine imenovana je sutkinjom zagrebačkog Županijskog suda.

U sudačkoj karijeri sudila je brojne kaznene predmete, od megapostupka “financijskog inženjeringa” 90-ih, za ubojstvo Kristine Krupljan za što je osudila Davida Komšića. Zbog prijetnji od strane obitelji optuženog bila je čak i pod policijskom zaštitom. Međutim, koliko god neki predmet bio složen ili medijski eksponiran, to za sutkinju Mazalin nije imalo od značaja, već se vodila isključivo stanjem sudskog spisa. Kroz dugogodišnju praksu izgradila je autoritet stroge, ali i pravedne sutkinje, zbog čega je uživala veliki ugled među svojim kolegama, ali i tužiteljima i odvjetnicima. Pri izricanju presude i njezinu obrazloženju uvijek je naglašavala i onu generalnu poruku koju sudac osim pojedincu šalje i društvu, javlja Jutarnji list.

Suprug sutkinje Mazalin je odvjetnik Ivica Mazalin, a imaju dvoje djece, kćer, koja je diplomirala na Pravnom fakultetu, i sina studenta na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Otac sutkinje Mazalin je Mato Mikić, nekadašnji gradonačelnik Zagreba koji je preminuo 2019. godine.

Mato Mikić rodio se 1937. Vidovci kraj Požege, međutim Mikićev životni put vezan je za Zagreb. Diplomirao je, kasnije i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je radio od 1963. kao asistent, potom viši predavač, izvanredni i redoviti profesor, a između 1984–86. obnašao je dužnost dekana. Bio je generalni direktor Republičkoga zavoda za planiranje i član Izvršnoga vijeća Sabora SR Hrvatske 1974–78., te predsjednik Skupštine Grada Zagreba 1982–83. i 1986–90.

Ovo posljednje je podatak po kojem će ostati zapisano njegovo ime.

Mato Mikić bio je u dva navrata zagrebački gradonačelnik; prvi puta tijekom jednogodišnjeg mandata 1982.-83., a potom u posljednjoj velikoj urbanističkoj fazi hrvatske metropole, između 1986. i 1990. Kada se uzme razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, bio je jedanaesti po redu među gradonačelnicima, kao i posljednji u socijalizmu.

Svi koji su u osamdesetima živjeli u Zagrebu, znaju kako je glavni grad tadašnje SR Hrvatske doživio strahovito pozitivnu transformaciju i u svega dvije-tri godine, preobrazio se iz dosadnog sivog grada u razigranu urbanu cjelinu. Pod Mikićevim vodstvom potpuno je obnovljen tadašnji Trg Republike, izgrađen Autobusni kolodvor, Cibonina dvorana, plivalište Mladosti, revitalizirana Šalata, tu su još Muzej Mimara, Jarun te brojne ulice i trgovi. Zagreb je tada postao, nećemo pretjerivati i koristiti termin „metropola“, ali sasvim sigurno, moderan i razigran srednjoeuropski grad.

A toga ne bi bilo bez Univerzijade, koja je nesumnjivo najvažniji događaj u Mikićevoj karijeri gradonačelnika Grada Zagreba. Ljetna univerzijada, koja je održana u srpnju 1987., jedan je od važnih događaja u Hrvatskoj 80-ih godina prošloga stoljeća. Budući da je Beograd ranije odustao od kandidature, Skupština grada Zagreba gotovo jednoglasno je 1983. donijela odluku o prihvaćanju kandidature, ističe Jutarnji list.

U to vrijeme tzv. dužničke krize, na jugoslavenskoj razini donesena je odluka o zamrzavanju investicija koje su bile vezane za društvenu sferu, ali hrvatski komunisti našli su rješenje. Članovi Inicijativnog odbora Univerzijade, visoki dužnosnici Socijalističke Republike Hrvatske, a među njima i Mato Mikić, tvrdili su kako se radi o razvojnom programu Zagreba:

“Vrlo pažljivo ostvarili smo kontakte da bi se u Hrvatskoj osigurala podrška republičkih organa. Razgovarali smo s Josipom Vrhovcem, Mikom Špiljakom, Antunom Milovićem, svim rukovodiocima, društveno-političkim zajednicama i svim SIZ-ovima koji su financirali pojedine djelatnosti vezane za Univerzijadu”, prisjetio se Mikić prije nekoliko godina u Večernjem listu.

Kad se vidjelo da će Univerzijada uspjeti, stigao je prigovor iz Beograda. Isticano je da nema zakonskog uporišta da se mogu koristiti proračunska sredstva u 1,5 godini, jer se proračun donosi za godinu, ali tadašnje hrvatske vlasti su se othrvale pritiscima i izgurale ogroman projekt.

Danas tradicionalni dočeci Nove godine na Trgu bana Jelačića, također su započeli u Mikićevoj eri. Iako se posljednjih 29 godina sasvim maknuo iz javnosti, Mato Mikić ostaje najsposobniji poslijeratni zagrebački gradonačelnik, poslije Većeslava Holjevca.

Na slici: Mato Mikić i Vojko Obersnel

Foto: Hina