Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović-Einwalter 31. ožujka dostavila je Hrvatskom saboru redovito godišnje Izvješće pučke pravobraniteljice za 2024. godinu. Pravobraniteljica u dokumentu iznosi analizu stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj. U poglavlju koje se bavi slobodom vjeroispovijedi i diskriminacijom temeljem vjere, pravobraniteljica donosi subjektivne ocjene te brani prosvjednike protiv molitelja krunice, Radu Borić i Tomislava Tomaševića. Također, izvješće udruge U ime obitelji o kršenju prava molitelja okarakterizirala je “neosnovanim”.

Građani RH u prošloj su se godini najviše prituživali na: diskriminaciju (420 novih predmeta), kršenje prava na zdravlje (394 novih predmeta) i kršenje prava vezano uz pravo na rad (327 novih predmeta). „U 2024. godini postupali smo u ukupno 6.404 predmeta, od kojih je 4.921 predmet otvoren po pritužbi građana ili na vlastitu inicijativu (77%), dok se 1.268 predmeta odnosilo na opće inicijative“, navodi pravobraniteljica.

„Sloboda vjeroispovijedi uključuje slobodu svakog pojedinca da vjeruje te da svoje vjersko uvjerenje i pripadnost određenoj vjerskoj zajednici iskazuje, kako privatno tako i javno, kroz bogoslužje i druge oblike izražavanja vjerske pripadnosti. To je pravo priznato i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima, poput Opće deklaracije o ljudskim pravima, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda“, započinje pravobraniteljica uvod u poglavlje „Sloboda vjeroispovijedi i diskriminacija temeljem vjere“.

„Ovo pravo uključuje slobodu vjeroispovijedi osoba koje pripadaju priznatim religijama, ali i pravo promijeniti vjeru te pravo osoba nereligioznih svjetonazora da ne vjeruju ili svoje vjerovanje i dalje traže. Osim zaštite koju vjera uživa kao jedna od temeljnih sloboda, vjersko ili drugo uvjerenje je i jedna od diskriminacijskih osnova, pa ovo poglavlje uključuje i slučajeve diskriminacije temeljem vjere“, dodaje pravobraniteljica, javlja Narod.hr.

„U 2024. godini smo postupali po dvije pritužbe zbog odbijanja zahtjeva vjerske udruge iz 2023. godine da povodom svetkovine blagdana Svih svetih zagrebačke fontane budu osvjetljene projekcijama likova svetaca i blaženika. Odbijanje zahtjeva smatrali su diskriminacijom, navodeći da prema službenim podacima većinu građanki i građana Grada Zagreba čine vjernice i vjernici katoličke vjeroispovijedi.

No iz očitovanja Grada Zagreba proizlazi da su projekcije za koje je ugovorena tehnička podrška predmet javne nabave i da je njihov broj ograničen na način da se za pojedinačne teme od javnog značaja odobrava po jedna projekcija godišnje. Konkretan zahtjev je odbijen jer je Grad Zagreb već predvidio obilježavanje značajnih vjerskih blagdana, uključujući i blagdan Svih svetih, prigodnim projekcijama u vlastitoj organizaciji, koje su realizirane“, piše pravobraniteljica. Evo kako je to izgledalo.

Što je istina? Zagrebačke fontane povodom Svih svetih nisu svijetlile u likovima hrvatskih svetaca i blaženika. Grad Zagreb na čelu s Tomaševićem treću godinu zaredom odbio je taj zahtjev koji je uputila udruga Kristov stol. Udruga je zatražila od Grada Zagreba da se 31. listopada, povodom obilježavanja blagdana Svih Svetih i Dušnog Dana, te 30. obljetnice prvog pohoda pape Ivana Pavla II. Zagrebu i Hrvatskoj, zagrebačke fontane osvijetle likovima hrvatskih svetaca i blaženika. Gradonačelnik Tomislav Tomašević ponovno je odbio taj zahtjev.

Isti zahtjev iste udruge odbijen je i 2023. godine. Odbijen je zato što je Grad Zagreb već predvidio obilježavanje značajnih vjerskih blagdana: Uskrsa, Dana Svih svetih i Božić”.

Pravobraniteljica ignorira očiti prijezir gradske vlasti prema katoličkoj vjeri, svodeći čitavu priču na birokratsku proceduru i „javnu nabavu“.

Nadalje, piše pravobraniteljica: „Pri izradi ovog poglavlja, uz pritužbe i predmete u kojima smo postupali, oslanjali smo se i na informacije vjerskih zajednica, koje svake godine pozivamo na suradnju i dostavu informacija. Zajednice koje su se odazvale našem pozivu za suradnju u pravilu ukazuju da su zadovoljne svojim položajem te da nisu zabilježile slučajeve kršenja slobode vjeroispovijedi ili diskriminacije temeljem vjere“.

Nešto kasnije u tekstu navodi: „Sloboda vjeroispovijedi ponekad je u koliziji s drugim slobodama odnosno pravima, osobito sa slobodom govora i izražavanja mišljenja, pri čemu se isprepliću sa slobodom javnog okupljanja“. Ovdje je riječ o javnoj molitvi krunice na trgovima diljem Hrvatske.

Pravobraniteljica vrijeđanje, diskriminaciju i klevetanje molitelja izjednačava sa slobodom govora i javnog okupljanja?

One koji ometaju molitvu, a radi kojih policija mora osiguravati događaj s mnoštvom policijskih službenika, što donosi znatan trošak proračunu, pravobraniteljica naziva „aktivistima, umjetnicima i građanima“ koji se „istovremeno okupljaju radi javne reakcije na ova molitvena okupljanja te građani koji ih podržavaju, neblagonaklono reagiraju na ova okupljanja, smatraju da poruke molitelja potiču netrpeljivost i diskriminaciju na osnovu spola“.

Mogu li i molitelji biti građani, aktivisti i umjetnici ili su samo – molitelji? Čitajući između redaka, može se i donijeti zaključak kako pravobraniteljica muškarce koji mole krunicu svodi samo na molitelje na koje građanstvo gleda “neblagonaklono”.

Potom se pravobraniteljica poziva na svoju kolegicu iz ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić, osobe koja se izravno svrstala na stranu LGBT i rodne ideologije, što je pokazala svojom prisutnošću i odobravanjem poruka s okruglih stolova ekstremno lijevih stranaka i LGBT udruga.

Zatim, pravobraniteljica dovodi u vezu molitelje s „rodno uvjetovanim nasiljem“, zlonamjerno ili ne, navodeći kako obiteljski nasilnici znaju navoditi „čednost“ kao razlog zašto su pretukli ženu. Ne postoji nikakva veza između molitelja i obiteljskih nasilnika, no pučka pravobraniteljica svejedno molitvu krunice dovodi u kontekst obiteljskog nasilja.

Pravobraniteljica se potom osvrće i na izvješće udruge U ime obitelji: „U vezi ovih molitvenih okupljanja udruga U ime obitelji je na okruglom stolu u Hrvatskom saboru predstavila „Izvješće o kršenju prava na slobodu vjeroispovijesti muškaraca okupljenih u javnoj molitvi krunice u 2023. godini“. Analizom Izvješća nismo utvrdili osnovanost navoda istaknutih u ovoj publikaciji jer je u njenoj izradi korišten pravno neutemeljen sustav klasifikacija napada, a autori izvješća nisu koristili zakonske definicije kažnjivih djela na koja se pozivaju. Pri tome, primjeri koji se navode kao napadi uglavnom su različite kritične ili propitujuće izjave zaštićene slobodom izražavanja“.

Izvješće, suprotno mišljenju pravobraniteljice, jasno utvrđuje koji se zakoni i konvencije krše. U ovom slučaju, pravobraniteljica subjektivno i „za potrebe stiha“ pravu na slobodu izražavanja i okupljanja (prosvjed protiv molitve) daje prednost pred pravom na slobodu vjeroispovijesti. Naime, prosvjednici prve subote u mjesecu dolaze jednoj skupini građana osporavati njihovo pravo, što pravobraniteljica ne zamjećuje u svom izvješću.

Također, izostaje bilo kakva kritika onih koji ometaju krunicu te svojim ponašanjem narušavaju javni red i mir. Bi li pravobraniteljica donijela isti sud u slučaju prosvjeda protiv gay parade u nekom hrvatskom gradu? Također, niti jednom riječju, pravobraniteljica ne dovodi u pitanje poruke mržnje koje se ističu na prosvjedu protiv molitelja. „Umjetnici i aktivisti“ tek prakticiraju svoje pravo na okupljanje i govor, zaključuje pravobraniteljica.

Pravobraniteljica potom brani zastupnicu Radu Borić (Možemo) koju „srce boli“ kada vidi mlade ljude kako nedjeljom odlaze u crkvu. Naravno, zastupnica Borić to ima pravo reći, no pravobraniteljica nije donosila svoje osobne i sudove svoje kolegice Ljubičić, kao u slučaju molitelja kada ih je povezala s obiteljskim nasilnicima. Istom logikom, i izjava Borić može se povezati s nasiljem prema vjerskim skupinama, što bi dakako bilo pogrešno.

„Navedena izjava je izrečena u okviru rasprave o antirodnim pokretima i nasilju nad ženama, pri čemu je zastupnica odlazak u crkvu povezivala s istraživanjima koja pokazuju da su mladi konzervativniji od svojih roditelja“, objasnila je kontekst pravobraniteljica. Pritom je legitimirala pojam „antirodni pokreti“, što je ideološka konstrukcija ekstremne ljevice. S druge strane, o rodnoj ideologiji u izvješću nema nikakve riječi.

Na kraju, pravobraniteljica pohvaljuje konferenciju „Međureligijski dijalog kao sredstvo za ostvarenje mira“ u Hrvatskom saboru kojom se obilježila „Crvena srijeda“ u spomen svih progonjenih u ime vjere. To je događaj koji se bavi „vjerskom slobodom općenito te međureligijskim dijalogom“, zaključuje pravobraniteljica.