Dokument navodno pokazuje da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbio više prijedloga kojima bi se oslobodili preostali izraelski taoci tijekom primirja između siječnja i ožujka 2025. Netanyahu je, protivno savjetima vrhunskih izraelskih vojnih i sigurnosnih dužnosnika, odlučio prekinuti primirje i potpuno obustaviti dopremu pomoći u Gazu kako bi “prisilio Hamas na predaju”, navodi se u procurjelim informacijama, javlja N1.

Rasprava u vladi o nastavku primirja

Sjednica izraelske vlade, datirana 1. ožujka, bila je posvećena raspravi o sudbini prekida vatre s Hamasom, jer se prva faza sporazuma bližila kraju. Druga faza trebala je označiti početak pregovora o trajnom okončanju rata.

Zapisnici koje je objavio Channel 13 pokazuju da su se vojni i obavještajni dužnosnici zalagali za sklapanje dogovora o nastavku primirja, dok su se ministri tome protivili.

Generali tražili oslobađanje talaca kroz pregovore

General-bojnik Nitzan Alon, izraelski vojni dužnosnik zadužen za pitanja zarobljenika i nestalih osoba, tvrdio je da je “jedina prilika za oslobađanje talaca razgovor o uvjetima druge faze”.

Slično je poručio i Ronen Bar, šef izraelske unutarnje obavještajne službe Šabak, rekavši da mu je “draža opcija krenuti u drugu fazu”, dodajući da se Izrael “lako” može vratiti ratu kasnije. “Prvo vratimo sve ljude, a onda nastavimo borbu”, navodno je rekao.

Netanyahu i tvrda linija protiv dogovora

Unatoč tome, vlada je na čelu s Netanyahuom odbila prijedlog. Njega je podržao izraelski ministar za strateška pitanja Ron Dermer, koji je rekao da Izrael “nije spreman završiti rat dok je Hamas na vlasti.”

Potporu je dao i ministar financija Bezalel Smotrich, koji je napao vojne i obavještajne dužnosnike, optuživši ih da “obmanjuju javnost” i da je tvrdnja kako se rat može pauzirati i kasnije nastaviti – “neznanje”.

Podijeljena vlada: Katz za djelomični dogovor

S druge strane, izraelski ministar obrane Israel Katz podržao je djelomični dogovor, rekavši: “Ako Hamas vrati čak i dio talaca — manje od polovice — to je izvrsno.”

Prekid primirja i nova ofenziva na Gazu

Dana 18. ožujka Izrael je prekinuo primirje pokretanjem vala bombardiranja Gaze, pri čemu je u prvim minutama napada ubijeno 400 Palestinaca, većinom civila.

Izrael je također potpuno zatvorio granične prijelaze, što je izazvalo trenutan pad dostupnosti robe u pojasu i prekinulo dopremu humanitarne pomoći. Nastavak blokade uzrokovao je širenje teške gladi, koju su agencije UN-a ocijenile kao glad velikih razmjera. UNICEF je smrt palestinske djece od gladi nazvao “neoprostivom”.

Kontroverzna uloga Zaklade za humanitarnu pomoć Gaze (GHF)

Izrael je zaustavio rad agencija UN-a u Gazi i ograničio distribuciju male količine pomoći na Zakladu za humanitarnu pomoć Gaze (GHF), organizaciju koju podržava Izrael, a vodi SAD.

Palestinci su bili prisiljeni odlaziti u četiri distribucijska centra na jugu Pojasa Gaze kako bi preuzeli pomoć. Ti centri opisani su kao “zamke smrti” jer je izraelska vojska otvarala vatru na one koji traže pomoć, što je rezultiralo brojnim masakrima.

Humanitarna katastrofa i glad velikih razmjera

Prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi, do trenutka pisanja izvješća 1.561 osoba ubijena je na lokacijama GHF-a ili dok su čekali kamione s pomoći na sjeveru.

Oko 160 Palestinaca, uključujući 90 djece, umrlo je zbog pothranjenosti izazvane glađu.