Bazen u vili „Volare e Cantare“, postao je medijski atraktivna meta. Uz ostalo, stoga što to nije običan bazen već grijani vanjski bazen, pa se kuća na portalu „Booking.com“ naziva „Volare e Cantare Villa with heated pool“. Iako u istarskome mjestu Momjan ima još bazena, neki s, a neki bez grijanja, ovaj je postao dio predsjedničke kampanje. Ono što upada u oči jest činjenica da ekologija grijanog bazena jako odudara (ili zaudara) od političkih poruka njegovih vlasnika.
Licemjerje u Momjanu
Jer kemija, ugljični otisak i luksuz otvorenog grijanog bazena najlošija je ekološka verzija za kupače i susjede, za okoliš, maslinike i vinograde…
Uvijek je zanimljivo kada oni koji promiču zeleno, odgovorno ili održivo ponašanje, boluju od „nimby“ efekta – da, ponašajmo se ekološki, ali ne u mojem dvorištu. Uzvik „Not In My backYard!“ je ekološka pobuna lokalnog stanovništva, koje u blizini svojeg dvorišta ne želi spalionicu smeća, benzinsku crpku, kamenolom ili bazen predsjedničkog kandidata. U Momjanu je, naprotiv, instalirano licemjerje. Zagrijavanje otvorenog bazena guta momjansku struju. I to onu prljavu, fosilnu. Jer, vlasnici tog bazena ne koriste solarne ćelije, niti se u blizini vrte lopatice vjetrenjača.
Kemija zagrijane bazenske vode
Poseban problem koji uzrokuje zagrijavanje vanjskog bazena je povećana potrošnja klora. To je agresivni neselektivni oksidans čija ja jedina funkcija – ubiti sve živo u bazenskoj vodi. Osim kupača. No, zagrijavanje bazenske vode, od 5-6 stupnjeva Celzijeva, zahtjeva dvostruku količinu klora da bi taj biocid bio efikasan. Zagrijavanjem se također ubrzava rast algi, a to opet zahtjeva dodatne količine klora. Otopina klora, bilo kalcijeva ili litijeva hipoklorita, dodatno zalužuje bazensku vodu. Pa se koriste kemikalije za regulaciju kiselosti (pH vrijednosti) bazenske vode. U zagrijanom bazenu redovito uživaju alge, brže se množe, rastu… Pa je potrebna povećana količina algicida; to su obično kvarterne amonijeve soli. To su isti dezinficijensi koji su se masovno prolijevali po okolišu tijekom pandemije. Ali zašto dezinficijensi i algicidi? Pa već je klor u bazenu! Nema veze. Doći će do reakcije klora i algicida, pri čemu dokazano nastaju karcinogeni nitrozo spojevi.
Ako je izgled zagrijanog bazena kristalno čist, to samo znači da se koristi (pre)velika količina klora i algicida. Ili flokulanata, poput amonijevog sulfata, koji služi za taloženje pobijenih algi. Prema tome zagrijani bazen je prava kemijska kaljuža, daleko od one otopine koju bi odobrila zelena akcija.
Od bazena do vina
Iako je bazen privatni, velike količine kemikalijama impregnirane vode solidarno se dijele sa susjedstvom. Preko preljevnih rešetki ispuštaju se hektolitri vode. Čišćenje, filtera, spontano isparavanje ili zamjena vode uzrokuju potrošnju tisuće litara pitke vode. Ako se ispušta slobodnim padom, onda dio otpadnih voda, barem prema topografskim izohipsama, završava dolje u vinogradima poznate momjanske vinarije „Kabola“.
Bazen u vili predsjedničkog kandidata, dakle, nije nikakav poseban bazen, već običan mali prljavi potrošač vode, struje i kemikalija. Privatni grijani bazeni su intenzivni proizvođači ugljičnog dioksida, male ekološke bombe, nešto poput golfskih terena ili mini-hidrocentrale na ušću rijeke Une. Koju ju je svojom pjesmom žestoko branio frontmen „Hladnoga piva“. Jer, eto, kada se zeleni zacrvene, nestaje vjerodostojnost, načela i ekološki krici.
Naslovna fotografija: Booking.com
