Ako je suditi prema rezultatima za prvih šest mjeseci, pred nama je još jedna rekordna turistička godina u kojoj se opet očekuje više od 20 milijuna gostiju.Istodobno, velika potražnja generira i veliku inflaciju pa lovci u mutnom opet grabe ekstraprofite, a strani gosti šokirani objavljuju cijene iz hrvatskih trgovina i restorana.

Režemo li granu na kojoj sjedimo ili smo u prosjeku cijena konkurencije na Mediteranu? Kako zaustaviti spiralu inflacije i nova poskupljenja?To su teme HTV-ove emisije Otvoreno. Profesorica Marijana Ivanov smatra da u Hrvatskoj cijene rastu i zato što su – kako kaže – Hrvati pohlepni.

„Mi jesmo definitivno pohlepni. To nije jedina situacija u kojoj se vidi pohlepa kod ljudi. Mi smo još uvijek siromašna zemlja i pohlepa je često rezultat nekadašnjeg siromaštva ili bijede. A onda ljudi više ne znaju stati. Jasno to možete protumačiti u terminima granične korisnosti bogatstva – svaka nova jedinica bogatstva donosi vam sve manje sreće. Pohlepa postaje sve veća i veća – i toga nikad dosta“, rekla je profesorica Ivanov.

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina (HDZ) rekao je kako su zadovoljni brojkama – rast dolazaka i turističkih noćenja od 4 posto.

Međutim, rekao je da bi bio oprezan i realan u pogledu očekivanja još jedne rekordne godine.

– Mi smo do sada realizirali otprilike negdje 30 posto svog standardnog turističkog prometa koji realiziramo u jednoj godini dana. Prema tome, čeka nas jako puno posla, rekao je Glavina.

– Čeka nas još veliki dio posla u glavnom dijelu turističke godine, ali ako nastavimo ovako kako smo počeli, siguran sam da ćemo biti itekako zadovoljni, dodao je.

Upitan o pritužbama na skupoću, Glavina je rekao da je Hrvatska konkurentna. Dotaknuo se i održivosti u turizmu, rekavši da svaka destinacija sada mora raditi izračun svojih prihvatnih kapaciteta te da očekuju da se sukladno tome donose odluke.

– Prema tome, rast u postsezoni – da, ali u glavnom dijelu turističke godine više nam ne trebaju veće brojke, poručio je.

Sanja Radolović, predsjednica saborskog Odbora za turizam (SDP), rekla je da su, ako se gleda statistika, apsolutno zadovoljni. 

– Međutim, stvarno mislim da ne moramo više u Hrvatskoj po pitanju turizma samo ganjati isključivo statistiku, dodala je.

Rekla je i da imamo jednu od najviših inflacija u eurozoni, i to ne samo u turizmu. Rekla je da je dizanje cijena opravdano ako dionici u turizmu dižu kvalitetu ili više plaćaju radnike, ali kako je činjenica da mnogi love u mutnome.

Radolović je također rekla da je velika rak-rana u hrvatskom turizmu i dalje nekomercijalni smještaj, za koji je rekla da je legalno iznajmljivanje na crno.

– Ako pogledate podatke Porezne uprave i HNB-a, u posljednjih deset godina u Hrvatskoj je bilo 7 milijardi eura obrtaja stranaca koji su kupovali na keš apartmane, rekla je. 

– To vam je legalno iznajmljivanje na crno, većinom stranci iznajmljuju pod krinkom svojih prijatelja, rodbine, ne plaćaju za to nikakva davanja, dodala je Radolović.

– Cijele stambene zone su pretvorili u apartmane, rekla je, dodajući da zbog toga lokalnih iznajmljivači ispaštaju.

Glavina je rekao da nije točno da se cijeli nekomercijalni smještaj nalazi u iznajmljivanju, a da bi, ako postoje izdvojeni slučajevi, to bilo u potpunosti suprotno zakonu te da se to sankcionira.

Rekordna turistička sezona uz rekordne cijene: Je li Hrvatska preskupa?

Herak: Vrijeme je za novu paradigmu

Ivan Herak, bivši ministar turizma, danas član Uprave ACI-ja, rekao je da turizam zbog strukturnih poremećaja kronično pati od tri stvari – sezonalnost, struktura kapaciteta i disbalans na tržištu radne snage.

– Mi se još uvijek nalazimo u nekoj abortiranoj tranziciji, u nekom tranzicijskom vakuumu kad je u pitanju turizam, rekao je Herak.

Izrazio je zadovoljstvo brojkama, ali i poručio da je vrijeme za novu paradigmu između rada, kapitala i fiskusa.

– Ja vidim jedinu moguću nišu u smislu promjene, a to je da se smanji fiskus, odnosno PDV u turizmu, rekao je, dodajući kako je to jedini put da pokušamo zadržati ili vratiti domaću radnu snagu u turizmu.

Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu rekla je kako veća kupovna moć turista neprestano stvara pritisak na rast cijena u Hrvatskoj.

– Naši umirovljenici, ako nemaju visku na moru ili ne mogu eventualno otići nekom prijatelju ili prijateljici, oni na more ne idu. Za njih je more jednostavno nedostupno, rekla je među ostalim.

Rekla je da je u gradovima gdje je turizam intenzivniji viša razina cijena, i to ne samo u Hrvatskoj. Također je rekla da nam inflaciju ne generira samo turizam na Jadranu – veliki dio inflacije dolazi iz Zagreba, gdje su plaće najveće, gdje su najveće dobiti poduzeća…

Glavina: Imamo puno veći standard; Radolović: Svaki peti građanin u opasnom riziku od siromaštva

Glavina je rekao da hrvatski građani u hrvatskom turizmu nikad nisu putovali više nego danas te da to potvrđuje da raste standard hrvatskih građana – što potvrđuje i statistika.

– Mi imamo rast, imamo razvoj, imamo povećanje kupovne moć, imamo povećanje potrošnje, dodao je.

Rekao je se 2016. godine za prosječnu plaću moglo kupiti oko 663 litre goriva, a danas preko 1100 litara.

– Dakle, imamo pokazatelje koji kažu da definitivno imamo puno više novca, puno veći standard, i…, rekao je Glavina.

Radolović je reagirala navevši izvješće Europske komisije prema kojem je svaki peti građanin Hrvatske u opasnom riziku od siromaštva.

Ivanov je među ostalim rekla da turizam ima niz dugoročnih učinaka koji su za Hrvatsku nepovoljni.

Profesorica Ivanov smatra da u Hrvatskoj cijene rastu i zato jer su Hrvati pohlepni.

“Mi jesmo definitvno pohlepni. To nije jedina situacije gdje se vidi pohple pa ljudi. Mi smo još uvijek siromašna zemlja i pohlepa je uvijek rezultat nekakvog siromaštva neke bijede prije, a onda ljudi vše ne znaju stati. Jasno to možete protumačiti u terminima granične korisnosti bogatstva. Svaka nova jedinica bogatstva donosi vam sve manje sreće. Pohlepa je sve veća i veća i toga nikad dosta”, rekla je Profesrica Ivanov.