Tomislav Ramljak iz Centra za sigurniji internet gostovao je u Dnevniku HTV-a. Govorio je o sigurnosti djece na internetu. Na internetu vrebaju mnoge opasnosti – u prvom redu za one najmlađe. Čini se da sve više prepoznajemo potencijalne opasnosti, barem sudeći prema podacima Centra za sigurniji internet, koji je samo do rujna ove godine primio 650 poziva, na svojoj “liniji za pomoć”. 

Ramljak je naglasio kako internet postaje sve opasnije i rizičnije mjesto.

– Djeca se sve više koriste tehnologijom i internetom. Postaje već uobičajeno vrijeme da djeca provode 3 i više sati na internetu. Kroz razne edukacije i aktivnosti mijenja se svijest kod djece i mladih o boljem i sigurnijem korištenju interneta. Iz naših aktivnosti koje providimo kroz kampanju vidimo velik broj djece, mladih, roditelja i stručnjaka koji žele više saznati i učiniti internet boljim i sigurnijem mjestom, rekao je, javlja HRT.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Šprajc usporedio Tomaševića s Grunfom iz Alana Forda: Samo njih dvojica znaju od gubitka napraviti dobitak

Naglasio je kako su razni upiti i pozivi za pomoć.

– Čujemo klasična pitanja vezana za sigurnost, korištenje društvenih mreža i lozinke, pa do ozbiljnih – kada je dijete žrtva vršnjačkog nasilja ili seksualnog zlostavljanja putem tehnologija, naveo je.

Veliki je porast kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju, 460 slučajeva lani, što je čak 50 posto više nego godinu prije.

-Kako je veća prisutnost djece i mladih na društvenim mrežama i vremena kojeg tamo provode, predatori koriste sve elemente vrbovanja kako bi došli do što većeg broja djece, kako bi razvili s djetetom odnos i zatražili samo jednu eksplicitnu fotografiju. U tom trenutku kad dijete pošalje tu fotografiju postaje žrtva jer tako predator kreće s ucjenama, da mu se pošalje još snimaka, još videa ili preraste u financijsku ucjenu, rekao je Ramljak.

Istaknuo je kako je vidljiv manjak razvijenog odnosa i razumijevanja od strane roditelja u trenutku kada je dijete postalo žrtva.

-Dijete je u strahu od poniženja i da će mu se uzeti tehnologija te će se prije povjeriti prijatelju što predstavlja problem. Na taj način ni vršnjak ne zna kako se nositi s tim slučajem i dijete ostaje sve duže žrtvom, zaključio je.

Ova 19 godišnjakinja mobitel ne ispušta iz ruku.

– Pa otprilke provodim nekih možda sve skupa osam sati, tako nešto. Puno je to stavrno je, ali sve mi je na mobitelu i sa prijetaljima se čujem preko mobitela, priznala je Laura.

Zajedno, a sami. Problem je to sve većeg broja mladih.

– U kliničkoj praksi imam sve više ljudi koji me pitaju, koji mi govore da nikad nisu popili kavu, koji me pitaju doktorice jesam li ja robot, da mi govore o tome da nemaju nijednog prijatelja stvarnog nego virtaulne, da zapravo ne znaju komunicirati niti pozdraviti nekoga, da ne govorim o nekim bliskim kontaktima i pravim prijateljstvima, objasnila je prof. dr. sc. Marijana Braš, specijalistica psihijatrije i psihoterapije.

Usamljenost i ovisnost o internetu vodeći su problem mentalnog zdravlja.

– Usamljen se može biti i uz puno ljudi oko sebe, puno prijatelja na društvenim mrežama, puno kontakata u mobitelu, puno članova u obitelji. Dakle, usamljenost je više vezana uz jedan subjektivni osjećaj nelagode zbog nedostatno dobrih međuljudskih odnosa, dodao je prof. dr. sc. Darko Marčinko, specijalist psihijatrije predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku mdicinu KBC-a Zagreb.

“Ulazimo u pandemiju usamljenosti”

– Usamljenost je pojam koji je sličan potrebi za hranom, znači kao glad i kao bol, to je jedna psihološka i tjlesna funkcija jer čovjek treba socijalne kontakte. Pokazalo se da mi ulazimo u jednu pandemiju usamljenosti u ovom stoljeću i da je ona jedno kronično mentalo stanje, upozorila je Braš.

Lijek je empatija.

– Da njegujemo kulturu dijaloga, dijalog je kada mi zajednički mislimo, promišljamo i stvaramo zajedničku viziju. A mi danas imamo neke diskusije, perkusije gdje svatko hoće da je najpametniji, omalovažava onog drugog i misli da će tako dobiti glasove, i zato bi trebalo učiti ljude i na izborima da biraju one koji nas povezuju, a ne one koji nas razdvajuaju, ustvrdio je prof. dr. sc. Miro Jakovljević.

– I zato moja poruka, empatizirajmo, volimo se, poštujmo jedni druge jer samo je to uvijet zajedničkog rasta, zaključio je prof. dr. sc. Veljko Đorđević.

Svjetska zdravstvena organizacija usamljenost je proglasila velikim rizikom za zdravlje i brigom cijelog svijeta.