Radnička front poslala je priopćenje u kojemu komentira neuspješnu prezentaciju robotaksija mate Rimac. Ističu da ih to ne iznenađuje te ponavljaju da su oni prvi upozorili da je riječ o projektu koji se nikada neće ostvariti. Priopćenje Radničke fronte prenosimo u cijelosti.
“Imali smo prilike vidjeti neuspješnu demonstraciju Rimčevih robotaksija na kojoj su mu pljeskali premijer Andrej Plenković i Tomislav Tomašević. Demonstraciju je vodio Rimac ispred tvrtke s kojom Rimac, kako nas je do nedavno njegov partner Marko Pejković uvjeravao, 𝘂𝗼𝗽𝗰́𝗲 𝗻𝗲𝗺𝗮 nikakve 𝘃𝗲𝘇𝗲. Pejković je tvrdio da Rimac već godinama u nju nije “operativno uključen”, već je “samo” član nadzornog odbora. Riječ je o firmi koja inače nije imala niti web stranicu kada je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti proglašena tvrtkom od najvišeg značaja za Republiku Hrvatsku.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Stručnjakinja uvjerena: Jedna žena se može nositi s Milanovićem. Ona je jaka intelektualno i komunikacijski
Neuspješno odrađena demonstracija robotaksija (nije radio ni daljinski s kojim je trebalo dovesti auto na pozornicu) na kojoj su se Plenković i svita divili interijeru automobila, sasvim je jasna poruka. Plenkoviću i ostalim vladajućima zbilja ne treba uspješan proizvod, proizvod koji bi bio relevantan za hrvatsku privredu, no vladajućima, kako nacionalnima a čini se i lokalnima – treba samo klasični “𝗯𝗼𝘂𝘁𝗶𝗾𝘂𝗲 𝗽𝗿𝗼𝗷𝗲𝗸𝘁”. Radi se nešto ekskluzivno, mogu se dobiti i evropski novci, pogotovu zato što se ne ugrožava industriju evropskih najvećih tvornica i proizvođača automobila, EU se može pohvaliti da među “velikima” financira i one male, a sve služi da se projektom maše kao crvenom krpom ispred nosa kritičarima koji upozoravaju da smo rapidno pali po svim pokazateljima razvijenosti. Jedan od tih pokazatelja je osobito bitan – tzv. indeks ekonomske kompleksnosti koji mjeri sofisticiranost izvoza neke nacionalne ekonomije prema ‘intenzitetu znanja’ sadržanih u izvoznim proizvodima i uslugama. Prema tom pokazatelju Hrvatska je u periodu između 2008. i 2019. godine imala najveći pad od svih usporedivih zemalja. Podsjetimo se, to su upravo godine gašenja i uništavanja domaće brodogradnje. Ona je, za razliku od boutique projekata zbilja imala mogućnosti biti naš kompleksan izvozni proizvod.
Radnička fronta već godinama upozorava na probleme s keširanjem javnih novaca u džepove privatnika. Prije svega, upozoravali smo da će tehnologiju, ako će je uopće i biti, razviti netko drugi. Jedino smo pogriješili u najavi da će to vjerojatno biti Koreanci, a to su ipak Izraelci. Ne čudi obzirom na to da Hrvatska pokušava ostvariti što bliskije odnose s Izraelom koji upravo provodi genocid nad Palestincima. No ne možemo reći da je bilo teško predvidjeti da ništa sami nećemo razviti, s obzirom da 𝘂 𝗡𝗮𝗰𝗶𝗼𝗻𝗮𝗹𝗻𝗼𝗺 𝗽𝗹𝗮𝗻𝘂 𝗼𝗽𝗼𝗿𝗮𝘃𝗸𝗮 𝗶 𝗼𝘁𝗽𝗼𝗿𝗻𝗼𝘀𝘁𝗶 𝘁𝗮𝗸𝗼 𝗶 𝗽𝗶𝘀̌𝗲 – 𝗱𝗮 𝗰́𝗲 𝘀𝗲 𝘁𝗲𝗵𝗻𝗼𝗹𝗼𝗴𝗶𝗷𝗮 𝗔𝗜 𝗸𝘂𝗽𝗶𝘁𝗶, a ne razviti. Dakle 𝗻𝗶𝘀̌𝘁𝗮 𝘀𝗮𝗺𝗶 𝗻𝗲 𝗿𝗮𝘇𝘃𝗶𝗷𝗮𝗺𝗼 𝗻𝗶𝘁𝗶 𝗶𝗻𝘃𝗲𝘀𝘁𝗶𝗿𝗮𝗺𝗼 𝘂 𝗴𝗿𝗮𝗻𝘂 𝗸𝗼𝗷𝗮 𝗶𝗺𝗮 𝗽𝗲𝗿𝘀𝗽𝗲𝗸𝘁𝗶𝘃𝘂 𝗽𝗼𝘃𝗲𝗰́𝗮𝘁𝗶 𝗻𝗮𝘀̌𝘂 𝗽𝗿𝗼𝗱𝘂𝗸𝘁𝗶𝘃𝗻𝗼𝘀𝘁.
Boutique projekt imamo, razvoj nemamo. Problem ipak poprima ozbiljne razmjere jer robotaksi ni na daljinski ne ide! Sve podsjeća na priču Carevo novo ruho, no mnogi su spremni i dalje pljeskati. Tu se 𝗯𝗮𝘀̌ 𝗶𝘀𝗸𝗮𝘇𝗮𝗹𝗮 i 𝗽𝗹𝗮𝘁𝗳𝗼𝗿𝗺𝗮 𝗠𝗼𝘇̌𝗲𝗺𝗼 i gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je danas sav ozaren pljeskao neuspješnoj demonstraciji, te izjavio da su zagrebačke „ceste spremne”, da je Rimčev projekt „ambiciozan” i „inovativan”, da je auto „udoban”, te da je to sve baš „jako važno za ekonomiju”.
Platforma Možemo deklarativno zagovara smanjivanje broja automobila u Zagrebu, a dio je Rimčevog projekta obuhvaćao i razvoj i gradnju infrastrukture u Zagrebu – terminala za vozila koji je trebao služiti za njihovo održavanje i čišćenje. Gradonačelnik Tomašević je donio i Zaključak da se raspiše natječaj za osnivanje i prijenos prava građenja na gradskom zemljištu na kojem je trebao niknuti Rimčev Centar mobilnosti na zelenoj površini na Savi, kod studentskog doma Stjepan Radić. Ovakav projekt je valjda morao uključivati komparativnu analizu ekološke učinkovitosti ulaganja u ovakvu vrstu prijevoza u odnosu na ekološku učinkovitost ulaganja u kolektivni javni prijevoz. U projektu se navodilo da će se smanjiti emisija ispušnih plinova. To možda vrijedi za električne automobile, no kakve veze s tim imaju sustavi autonomne vožnje?
Očita je iracionalnost ovog projekta i za Zagreb, kao i perjanice NPOO-a. Pitanje je hoće li se uopće realizirati autonomna vozila kada znamo da su 𝗙𝗼𝗿𝗱, 𝗩𝗼𝗹𝗸𝘀𝘄𝗮𝗴𝗲𝗻, 𝗸𝗮𝗼 𝗶 𝗱𝗿𝘂𝗴𝗶 𝗼𝗱𝘂𝘀𝘁𝗮𝗹𝗶 𝗼𝗱 𝘀𝗹𝗶𝗰̌𝗻𝗶𝗵 𝗽𝗿𝗼𝗷𝗲𝗸𝗮𝘁𝗮. No i bez toga, tu je i pitanje 𝘁𝗿𝗲𝗯𝗮 𝗹𝗶 𝗻𝗮𝗺𝗮 𝘇𝗯𝗶𝗹𝗷𝗮 𝗳𝗹𝗼𝘁𝗮 𝗼𝗱 𝟳𝟬𝟬 𝗻𝗼𝘃𝗶𝗵 𝘃𝗼𝘇𝗶𝗹𝗮 𝘂 𝗸𝗮𝗼𝘁𝗶𝗰̌𝗻𝗼𝗺 𝘇𝗮𝗴𝗿𝗲𝗯𝗮𝗰̌𝗸𝗼𝗺 𝗽𝗿𝗼𝗺𝗲𝘁𝘂? Što ćemo s nezaposlenim vozačima taksija? Zašto ne razvijamo javni-besplatni promet”, ističe u priopćenju Radnička fronta.