Na zahtjev saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost zastupnici raspravljaju o ilegalnim migracijama nakon ulaska Hrvatske u šengenski prostor ove godine.
Potpredsjednik Vlade Davor Božinović poručio je da Hrvatska nije izložena masovnom i nekontroliranom priljevu migranata, da nije bila, nije i neće biti nikakav hot spot za migrante, a otklonio je mogućnost slanja vojske na državnu granicu.

-Veliki dio ilegalnih migranata dolazi iz zapadnobalkanskog bazena. Oni se tamo nalaze već neko vrijeme, ne samo oni koji trenutno dolaze, po različitim smještajnim kapacitetima u BiH, što formanih što neformalnih. To su ljudi koji nastoje doći do krajnjih destinacija – zemalja zapadne Europe, rekao je.

Istaknuo je kako su u prvih deset mjeseci 2023. evidentirana 62.452 nelegalna prelaska granice, što je gotovo oko 73 posto više nego u cijeloj prošloj godini.

-Najviše je državljana Afganistana, Turske, Maroka, Pakistana, Iraka i Bangladeša.

Povećao se broj tražitelja azila. U deset mjeseci evidentirano ih je 60.440, što je gotovo pet puta više nego u cijeloj prošloj godini.

Ipak, ističe Božinović, od toga broja, njih samo 1.400 zaista je i podnijelo zahtjev za azil, a velika većina tih ljudi u međuvremenu napusti Hrvatsku.

-Dakle, 97 posto ih ne ostaje u Hrvatskoj, kazao je.

Božinović je rekao kako je pritisak konstantno rastao do kraja ljeta te da je početkom jeseni taj pritisak počeo opadati.

Istaknuo je kako je trenutno najveći pritisak na području PU karlovačke.

-Pritisku na hrvatske granice pridonosi i bezvizni režim koji provodi Srbija sa 16, BiH sa 8, Crna Gora s 11 zemalja s kojima EU ima vizni režim, rekao je ministar.

Naveo je također da migranti nisu samo naša specifičnost te da je ove godine na područje EU-a nezakonito ušlo oko milijun migranata.

Božinović je odbacio teze nekih zastupnika da bi Hrvatska trebala nekome platiti 20 tisuća eura za azilanta.

-Ta situacija ne postoji, suprotno, netko bi morao platiti Hrvatskoj ako ne želi primiti migrante, s tim da je to daleka priča, naglasio je.

Najavio je da će Hrvatska nastaviti poduzimati sve potrebne mjere zaštite i nadzora vanjskih granica, uz daljnje ulaganje u standard granične policije, koja je u ovom trenutku najbrojnija i najaktivnija u EU-u i koja od 2015. ni u jednom trenutku nije osjetila tzv. prazan hod.

Referirao se i na zahtjeve dijela zastupnika da se na državnu granicu pošalje vojska, otklonivši takvu mogućnost.

Danas imamo oko 62 tisuće nezakonitih prelazaka granice, 2015. i 2016. imali smo ih deset puta više, gotovo 700 tisuća, i nije bilo vojske na granici, niti ju je itko tražio, podsjetio je potpredsjednik Vlade, zapitavši se koja je onda razlika.

Vjerojatno se i to može povezati s političkim kalendarima, ustvrdio je i poručio da s obzirom na okolnosti – rusku agresiju i rat na Bliskom istoku, HV treba ostaviti da se bavi svojom ustavnom zadaćom, a ne je koristiti za nešto gdje ona nema ovlasti.

Hrvatska policija sigurno može odraditi ovaj posao i odrađuje ga, to je jedna od najučinkovitijih i najsposobnijih graničnih policija u Europi, koja jamči sigurnost građanima, poručio je ministar i dodao da nije dobro proglašavati nesigurnom državu koja ima tako visok stupanj sigurnosti kao što ga ima Hrvatska.
Odbacio je i ideju o oružanim stražama, koju je plasirao Miro Bulj (Most), pogotovo u mjestima s malim postotkom ilegalnih migranata i bez ijednog kaznenog djela koje je počinio migrant.

Što bi onda trebale učiniti neke županije s puno većim brojem ilegalnih prolazaka, valjda koristiti oružje zadnjeg dana, kazao je.

Kad je riječ o sigurnosti i ugrozi od terorizma, potpredsjednik Vlade naglasio je da se sve osobe i migranti koji ulaze preko granice provjeravaju kroz šengenski informacijski sustav i američku bazu podataka o osobama koje se mogu dovesti u vezu s terorizmom.

Od lipnja 2017. do danas hrvatska policija obavila je 2,5 milijarde provjera, identificirano je 81.600 osoba, vozila ili putnih isprava za kojima je raspisana potraga. Po tome je Hrvatska lani bila četvrta država EU-a, to govori da se radi posao, rekao je Božinović.
Desna saborska oporba ponovila je u četvrtak, uoči rasprave o ilegalnim migracijama, da vojska treba izaći na ključne točke na granici i spriječiti ilegalne ulaske, a lijeva je uzvratila da migranti nisu prijetnja Hrvatskoj i da desnica potpiruje strahove građana uoči izbora.

Vidimo što se događa u Europi, u Švedskoj, Danskoj, kako gori Francuska, želimo da Hrvatska ostane sigurna, neka vojska izađe na ključne granične točke i spriječi ilegalni ulazak, rekao je Marin Miletić (Most).

Mostovci argumentiraju i da vojska na granici nije nikakav izuzetak i da to već prakticira 14 europskih zemalja.

Suverenist Marijan Pavliček tvrdi da je hrvatska granica “propusna kao švicarski sir”, da migranti šeću državom, da se ne zna gdje se nalaze. Ograđujete premijera i Vladu, a ne želite staviti vojsku na kritične točke i ogradu prema BiH i Srbiji, prozvao je vladajuće i ustvrdio da se dizanjem ograde neće dijeliti Hrvate iz BiH, jer oni prelaze preko legalnih graničnih prijelaza.

Njegov prijedlog odbacio je HDZ-ov Nevenko Barbarić koji je istaknuo da bi žica na granici s BiH sigurno poremetila odnose i trajno narušila položaj Hrvata u toj državi. Uostalom, neka netko kaže koliko to košta, za koliko bi se godina postavilo, rekao je Barbarić.

Daniel Spajić (DP) zadovoljan je poslom koji radi hrvatska policija.

Dalija Orešković (Centar) ima drugačije mišljenje od desnog političkog spektra i kaže da migranti Hrvatskoj nisu prijetnja i da je tužno slušati kako se potpiruju strahovi građana uoči izbora.

-Pravi problemi i prijetnja su negdje drugdje, problem je što Hrvatska nije država u koju netko želi doći i u njoj ostati, kazala je.

Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) istaknuo je da granična policija uživa njegovo povjerenje, a da zazivanje vojske govori da im netko ne vjeruje da svoj posao rade kako treba. Što će vojska raditi na granici, pucati po ljudima?, upitao se.

Dario Zurovec (Fokus) smatra da je Hrvatska sama napravila određene pogrešne poteze. Naša temeljna policija, koja se bavi migrantima, realno je potplaćena, sad smo u poziciji da MUP mora žicati od EU-a novac putem projekata, kazao je.

Rad policije pozdravlja i Emil Daus (IDS), no pita se je li ona dovoljno kadrovski i materijalno opremljena.
Zastupnik Nino Raspudić (Most) rekao je ministru unutarnjih poslova da bi trebao dati ostavku zbog brojki u Vladinu izvješću o ilegalnim migracijama, a po kojima je u prvih deset mjeseci osjetno povećan broj nezakonitih prelazaka granice i broj tražitelja azila.

U deset mjeseci ove godine, azil je zatražilo više muškaraca vojno sposobne dobi (njih 60.440) nego što ih je zajedno u Splitu, Šibeniku, Zadru i Dubrovniku, rekao je Raspudić. Što se tiče brojeva azilanata, u mom mandatu nikada više od tisuću ljudi nije prespavalo noć u Hrvatskoj, govorimo o migrantima u prihvatilištu, odgovorio mu je ministar Božinović.

Urša Raukar Gamulin (Možemo) ministru je rekla kako mu ‘ni ljevica ni centar nisu krivi za push backove’, da se to ustanovilo na razini Europe. Niste u pravu, nema teorije da netko u Europi nešto zna, a da ga netko odavde o tome ne informira, uzvratio joj je ministar Božinović.

-Znamo, kad je bio klimaks napada na policiju, koje su nevladine organizacije i koje političke opcije išle na hrvatske i međunarodne televizije i optuživale hrvatsku policiju, s glavnim ciljem da Hrvatska ne uđe u Schengen u mandatu naše vlade, istaknuo je potpredsjednik Vlade ministar Božinović.

Raukar mu je odgovorila da je vanjska granica Republike Hrvatske i vanjska granica EU, ustvrdivši da je sasvim sigurno bilo i drugih koji su išli kontrolirati kako hrvatska policija radi s migrantima i dokazani su joj push backovi.

-Mi smo dokazali da smo u pravu, zato smo ušli u Schengen”, istaknuo je Božinović. Oni koji su snimali na granici, dodao je, policiji nikad nisu dali originalne snimke, jer smo vidjeli da su ono što je bilo na našim televizijama, bile montaže. Ministar je potvrdio da se u opremanje hrvatske policije ulažu značajna sredstva, no nije otkriti pojedinosti policijskih kapaciteta. Naglasio je i da je u njegovu mandatu hrvatskom policajcu plaća u bruto iznosu porasla 89,9 posto, a neto 74 posto, te da Hrvatska nema problema s prijavljivanjem mladih za policijsko zanimanje.
Stipo Mlinarić (DP) ministru je preporučio da se, ako fali sposobnih momaka, bojna vojske prevede u policiju, što je napravila Njemačka, no Božinović mu odgovara kako to rade jer, za razliku od Hrvatske, nemaju graničnu policiju. Puno zemalja, pa i Njemačka, koje su u Schengenu nekoliko desetljeća, mislile su da im nikada neće trebati granična policija, naveo je.

Ministar je odbacio tvrdnje nekih zastupnika da se krijumčari ljudima ne progone, naglasivši kako je ove godine podneseno 130 kaznenih prijava.