Hrvatska narodna banka u svom najnovijem Biltenu iznosi očekivanja kretanja hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju, od travnja do lipnja, prema kojima se očekuje određeno ubrzanje gospodarske aktivnosti nakon usporavanja iz prvog kvartala.
Prvi je kvartal, podsjetimo, obilježilo usporavanje rasta BDP-a uslijed usporavanja osobne potrošnje kroz potrošačke bojkote dućana čiji se efekt osjetio upravo u tom periodu. No, u HNB-u uočavaju da je u drugom kvartalu promet u trgovini na malo opet ojačao, a vjetar u leđa BDP-u dali su građevina i kretanja u turizmu, s uzletom u lipnju.
Navelo je to analitičare HNB-a da zaključe da će godišnji rast u drugom kvartalu opet započinjati s brojkom 3, odnosno očekuje se ravno tri posto rasta, nakon 2,9 posto iz kvartala ranije. No, manje je to, naravno, u odnosu na lanjske brojke i rast od 3,9 posto, te je u skladu s predviđanjima za cijelu ovu godinu koja idu u pravcu usporavanja rasta u odnosu na lanjsku.
Preduhitriti carine
Međutim, ta su očekivanja i dalje oko tri posto, što kretanja u drugom kvartalu, kakve opisuje HNB, sada podržavaju. U kontekstu okruženja i naš niži rast od 2,9 posto iz prvog kvartala bio je daleko iznad prosjeka eurozone. U prvom kvartalu ove godine gospodarstvo eurozone je na godišnjoj razini poraslo 1,2 posto što je bilo i više od očekivanja. Za eurozonu se u drugom kvartalu opet očekuje usporavanje, što s obzirom na nisku bazu znači dodatnu kontrakciju.
Kako su pojasnili u HNB-u, razlog nešto bržeg rasta gospodarstva europodručja u prvom kvartalu ubrzanje je izvoza koji su europske ekonomije intenzivirale kako bi preduhitrile carine. Sada usporava i taj efekt, a dodatno rastu neizvjesnosti oko carinskog rata. Očekuje se ovih dana i odluka SAD-a oko carina prema EU-u te uzvratni odgovor europske ekonomije.
Američka administracija već je najavila nove carine za niz trećih zemalja, uslijed čega su opet ustuknule burze i ohladio se poduzetnički sentiment. Ipak, tržišta kapitala već znaju ukalkulirati i mogući razvoj situacije prema kojem SAD zaprijeti, stane, pa čeka dogovor, pa se najave već uzimaju s rezervom. Što se tiče odstupanja između hrvatske ekonomije i ekonomije eurozone, mi smo ipak njen dio, i svako usporavanje i kontrakcija okruženja ograničavajući je faktor za naš turizam i robni izvoz.
Osobna potrošnja
Iz HNB-a kažu da bi se realni BDP Hrvatske u drugom tromjesečju mogao povećati za 1,2 posto u odnosu na početak 2025., a na godišnjoj bi se razini rast mogao ubrzati na 3 posto, s 2,9 posto, koliko je iznosio u prvom tromjesečju, prenosi Glas Slavonije.
– U travnju je snažno povećan indeks obujma građevinskih radova te je bio za 2,2 posto veći u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja. Također, u prva dva mjeseca drugog tromjesečja, travanj i svibanj, ojačao je i rast realnog prometa od trgovine na malo, nakon što je u prvom tromjesečju bojkot maloprodajnih lanaca prigušio razinu prometa. Ipak, kretanja u trgovini na malo tijekom svibnja bila su relativno slaba, pad od 1,5 posto na mjesečnoj razini, što je vjerojatno povezano s padom turističkih noćenja i dolazaka na godišnjoj razini, dok nastavak snažnog rasta realnih naknada zaposlenima i visoke razine indeksa pouzdanja potrošača upućuju na snažnu osobnu potrošnju – zaključuju u HNB-u.
Farmaceutski proizvodi
Iz HNB-a su i analizirali gospodarsku aktivnost europodručja u prvom kvartalu 2025., a zatim i pojasnili zašto očekuju usporavanje. Gospodarska aktivnost europodručja u prvom je tromjesečju 2025. porasla za 0,6 posto, što je znatno više od prve procjene Eurostata. “Snažnom rastu na početku godine uvelike je pridonio pojačani izvoz, poglavito farmaceutskih proizvoda iz Irske i Njemačke u SAD, neposredno prije povećanja carina”, kaže HNB. Dodaju da”većina procjena za drugo tromjesečje pokazuje da bi se rast u europodručju mogao primjetno usporiti u uvjetima visoke neizvjesnosti, trgovinskih napetosti te iščezavanja učinaka pojačanog izvoza početkom godine.
Foto: Pixabay