Stopa inflacije u srpnju je u odnosu prema lanjskom srpnju iznosila 4,1 posto, čime je rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom, nakon što je u svibnju iznosio 3,5 posto, a u lipnju ubrzao na 3,7 posto.

Cijene su ubrzale i na mjesečnoj razini te su u odnosu prema lipnju veće 0,4 posto, pokazuju prve procjene inflacije za srpanj Državnog zavoda za statistiku.

Podsjetimo, nakon što je u siječnju ubrzala na 4 posto, inflacija je od veljače počela usporavati, a od travnja je rast cijena ponovno počeo ubrzavati na 3,5 posto, koliko je iznosio i u svibnju, s daljnjim rastom na 3,7 posto u lipnju, prenosi Glas Slavonije.

Hrana sve skuplja

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji koristi Eurostat, a omogućava usporedbu inflacije među zemljama, Hrvatska je u srpnju imala inflaciju od 4,5 posto, što je svrstava na sam vrh zemalja s najvećim rastom cijena u eurozoni i stopom inflacije koja je više nego dvostruko veća od prosjeka europodručja.

Inače, prosječna stopa inflacije na razini europodručja u srpnju je iznosila dva posto, istu stopu inflacije kao i Hrvatska imala je Slovačka, a višu je inflaciju imala samo Estonija (5,6 posto). Nakon Estonije, Hrvatske i Slovačke najviša inflacija, od 3,9 posto, zabilježena je u Latviji, slijedi Grčka s 3,7 posto i Austrija s 3,6 posto.

Iako je stalan rast cijena usluga najviše pridonosio inflaciji u Hrvatskoj u posljednje dvije godine, u srpnju je najveći rast cijena zabilježen kod hrane, pića i duhana, i to za 6,6 posto, a tek onda slijede usluge s rastom cijena od 5,7 posto te cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda s rastom od 0,4 posto u odnosu prema srpnju prošle godine.

I u odnosu prema mjesecu prije najviše su porasle cijene hrane, pića i duhana, za 1,6 posto, cijene energije za 1,3 posto, rast cijena usluga iznosio je 1,1 posto, a cijene industrijskih proizvoda pale su za 2,4 posto u odnosu prema lipnju.

Premda je bilo očekivano da ćemo u glavnom dijelu turističke sezona imati povećanu inflaciju zbog turističke potrošnje, ipak iznenađuje podatak da inflaciji nisu toliko pridonijele cijene usluga koliko cijene hrane i pića.

“Ono što najviše zabrinjava jest stalni i sve izraženiji rast cijena hrane, koje su u odnosu prema prošloj godini porasle za 6,6 posto. Uz već visoke cijene hrane ovaj dodatni rast snažan je udarac na dohotke kućanstava. Hrana nije luksuz, već osnovna potreba, a upravo ta potreba postaje sve manje dostupna sve većem broju građana. Za razliku od cijena turističkih usluga, koje će se nakon završetku sezone možda smanjiti, cijene hrane ostaju visoke i s tim će građani morati živjeti i nakon ljeta”, upozorava ekonomska analitičarka Nezavisnih hrvatskih sindikata Izabela Delfa Mišić.

Vrijeme za promjenu

Podsjeća da u posljednje tri godine cijene hrane rastu brže od plaća i ukupne inflacije – plaće su u tom razdoblju porasle za 42 posto, inflacija je iznosila 28,8 posto, a cijene hrane porasle su za 44,7 posto.

“To znači da je realni rast plaća bio samo 10 posto, a da su cijene hrane gotovo u potpunosti nagrizle učinak tog rasta. Svaki mjesec života sve je skuplji, a plaće ne prate stvarne troškove života, osobito kad se uzme u obzir rast cijena osnovnih namirnica koje čine najveći udio u potrošnji građana”, ističe Mišić i dodaje da je krajnje vrijeme za odlučnu promjenu.

“Potrebno je snažno i sustavno povećanje minimalne plaće i svih brutoplaća. Jer, dok živimo po europskim cijenama, a radimo za plaće koje su među najnižima u EU-u, hrvatski građani svakog dana gube dio svoje kupovne moći”, poručuje Mišić.

I u eurozoni cijene hrane bilježe osjetno snažnije poskupljenje, dok cijene usluga bilježe blaži rast, pokazuju podaci Eurostata. Tako je svježa hana u srpnju poskupjela za 5,4 posto u odnosu prema prošlogodišnjem srpnju, što je znatno oštrije nego u lipnju, kada su joj cijene bile porasle za 4,6 posto.

Rast cijena usluga blago je pak usporio na godišnjoj razini, kliznuvši s lipanjskih 3,3 posto na 3,1 posto u srpnju, a cijene energije u europodručju pale su za 2,5 posto, i to drugi mjesec zaredom. U odnosu pak prema lipnju cijene u eurozoni su stagnirale. 

POVEĆAVA SE POTROŠNJA U MALOPRODAJI

Istodobno s inflacijom, u Hrvatskoj ubrzava i potrošnja u maloprodaji, pokazuju podaci Državno zavoda za statistiku. Tako je u lipnju promet u trgovini na malo porastao 27. mjesec zaredom na godišnjoj razini, za 7,5 posto, znatno brže nego mjesec dana prije, kada je porastao za 2,6 posto. Potrošnja raste i na mjesečnoj razini, tj. u odnosu prema svibnju veća je 3,5 posto. Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 3,6 posto, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao je za 11,5 posto. Kako je potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), rast prometa u trgovini na malo u lipnju upozorava na nastavak stabilnog rasta gospodarstva i u drugom tromjesečju ove godine. U prvom tromjesečju BDP je porastao već 17. kvartal zaredom, za 2,9 posto na godišnjoj razini.

Foto: Hina