Uz računicu da je ovogodišnji prinos pšenice sedam tona po hektaru, u netom završenoj žetvi Hrvatska je požela više od milijun tona te nama najvažnije krušarice, što je oko 200.000 tona više nego u 2024. godini, kada je prosječan prinos bio 5,8 tona po hektaru. Istina, jesenas smo je i zasijali 4 posto više nego ujesen 2023. godine – na 146.000 hektara.

– No kvalitetom je nešto slabija nego lani – kaže vlasnik i direktor kontrolne, laboratorijske kuće Inspecto Ante Nevistić. U strukturi, kaže, na treću i četvrtu klasu odnosi se 70 %, na drugu oko 24 %, a preostalih oko 6 % prva su klasa i premium zrno. U tih 70 % treće i četvrte klase – na treću se odnosi 49 %, a 21 % na četvrtu klasu.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: VIDEO: Mason Nikica Gabrić: Imamo obvezu da si pomažemo. A sad ću vam otkriti koliko nas ima u Hrvatskoj

– Treće i četvrte klase pšenice ove je godine deset posto više nego lani, kada je omjer tih i preostalih klasa bio 60 prema 40, a sada je 70 prema 30. Prosječni proteini su 11,30, vlaga je oko 11 %, ukupne primjese su 3,70 – kaže Nevistić. Neizostavno koristi termin “četvrta klasa”, a ne “stočna pšenica”. Koliko će je biti, kaže, ovisi o odluci proizvođača – želi li visokoprinosnu ili visokokvalitetnu žetvu.

– Četvrta klasa ima svoje tržište, ona je prihvatljiva – kaže Nevistić.

Novi urod – stari problemi, mogao bi glasiti rezime i ove žetve te krušarice – od nezadovoljstva ratara cijenama, do “dežurne” izvozno-uvozne politike, u kojoj izvozimo jeftinu sirovinu, a uvozimo skupe proizvode, prenosi Glas Slavonije.

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić kaže kako je u sramežljivim počecima žetve 2025. prinos išao od 7 pa do 10 tona po hektaru.

– U ovom je trenutku cijena pšenici na francuskoj burzi oko 200 eura po toni i otkupna cijena joj je na prošlogodišnjoj razini. Kod nas je za nju, za treću klasu, ponuđena cijena 160 eura, kojom ratari nisu zadovoljni, no u okolnostima u kojima jesmo, s takvom ponudom i potražnjom, to je to, a cijena na francuskoj burzi je za robu dovezenu na francusku burzu – kaže Barišić.

Član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, ratar Matija Brlošić, pak ocjenjuje da je ovogodišnja kvaliteta pšenice i do 30 posto bolja od prošle.

– Jer, hektolitri su 80 i preko 80, a nekada je to bio glavni parametar za nju, no drugo je što kažu Kodeks i trgovci – kaže Brlošić. Ponuđene otkupne cijene za njega su, kaže, primjer nepoštene trgovačke prakse.

Na dug

– Njome se smatra praksa kada se proizvod otkupljuje ispod proizvođačke cijene, a trenutno se on, pšenica, otkupljuje ispod proizvođačke cijene, i to je nepoštena trgovačka praksa. Ako je na francuskoj burzi ona 200 eura po toni, zašto nije tolika i kod nas, a ne priče o tamošnjem tržištu, transportu, luci..?! Imamo i mi luku u Rijeci… Silos u Parizu ili Đakovu potpuno je jednak. Zašto se ona ne melje u Hrvatskoj – treba pitati Vladu, zašto je dopustila da se mlinovi pozatvaraju, pa ju onda jeftino izvozimo kao sirovinu da ju melju Talijani, Poljaci i rastuće uvozimo skupe proizvode, kruh, peciva… Jer izvezli smo pšenice u vrijednosti od 60 milijuna eura, a uvezli pekarskih proizvoda u vrijednosti od gotovo 360 milijuna eura – kaže Brlošić.

Na upit jesu li pšenicu ratari predali ili ostavili za poslije, kaže: “Pretežno su tu pšenicu zadužili, a kada novcem dobivenim za nju otplate dug – njima ništa ne ostane. Zato, najpametnija odluka je – ne sijati.”

– Uz prinos od 7 tona po hektaru – to je više od milijun tona požete pšenice, a potrebe su nam za njom sve manje – oko 300.000 tona. Veliki je to nerazmjer – kaže Barišić. Upozoravaju na to i u Inspectu.

– Istovremeno, sve više se uvoze pekarski proizvodi i naše će potrebe za pšenicom zbog takvog trenda i dalje padati – upozorava Nevistić.

Taj nerazmjer ove je godine u odnosu prema lani još veći. Višak koji je sada dosegnuo više od 700.000 tona pšenice relativno uspješno dosad smo plasirali na talijansko tržište.

– Vjerujem da će tako biti i sada. Skladišnih kapaciteta imamo dovoljno, problem nastaje kada je dobra žetva pšenice i kada je više kukuruza, no njegova proizvodnja očekuje se na razini lanjske, da će biti smanjena, pa će biti i dosta mjesta za svu robu, a koje se rješavaju što prije – kaže Barišić.

Uvoz kruha veći od svinjetine

Zabrinjavajući uvoz pekarskih proizvoda, kažu u Žitozajednici, godišnje raste za čak 15-ak posto. Za prošlu godinu taj je uvoz, podaci su Žitozajednice, premašio 115.000 tona, a vrijednost mu je tada bila 345 milijuna eura.

– To je više od vrijednosti pšenice i kukuruza izvezenih zajedno, a s tim brojkama prešli smo i uvoz svinjskog mesa, koji je uvijek bio prvi po vrijednosti – upozorava Barišić na razmjere rasta uvoza pekarskih proizvoda u zemlju s velikom žitnicom.

– Pitanje je dokud će to tržište ići da ne ugrozi domaću proizvodnju, u kojem trenutku će se okrenuti k ugrožavanju domaće industrije, koja zasad odolijeva tim trendovima zbog načina života, promjene prehrambenih navika potrošača, činjenice da domaći pekari otvaraju svoje prodavaonice – kaže Barišić i upozorava: da smo ostali samo na pekarskim ponudama trgovačkih centara, domaćeg pekarstva više ne bi ni bilo.

Foto: Hina