Sandra Benčić ima veliki problem: Još uvijek brani vijećnika Možemo koji je u Zambiji optužen za trgovanje djecom

Sandra Benčić ima veliki problem: Još uvijek brani vijećnika Možemo koji je u Zambiji optužen za trgovanje djecom

Osmero hrvatskih državljana u Zambiji i dalje čeka suđenje u slučaju u kojem se sumnjiče za trgovanje djecom. Na mjerodavnom saborskom odboru burna rasprava, nema sloge ni među oporbom. Je li moralo doći do međunarodnog incidenta da bi se riješila manjkava zakonska regulativa međudržavnog posvajanja? Što će se mijenjati? Kako unaprijediti posvajanja u Hrvatskoj?

Sjednica Odbora za obitelj

Vesna Vučemilović
, saborska zastupnica (Hrvatski suverenisti), rekla je kako su danas na Odboru za obitelj uspjeli vratiti u fokus ono što je bitno, a to je najbolji interes djeteta i prava djeteta.

– Bilo je konstruktivno, imali smo odlične uvodničare, iznjedrili su se određeni zaključci, rekla je, te izdvojila neke: da se zabrani posvajanje iz zemalja koje nisu potpisnice Haške konvencije, da se napravi registar u kojem bi se vidjela sva djeca koja su posvojena iz inozemstva i da za 94 djece koja su posvojena u DR Kongu ustanovimo jesu li ovdje i što se s njima događa, javlja HRT.

– Jer ako nam nedostaje samo jedno dijete, mi kao država imamo jako velik problem. Ključno je da postoji dobra volja i već se krenulo u izvide kako bi se cijela ta praksa koja se provodila godinama, istraži do kraja i da se odgovorni sankcioniraju, jer ovako se stječe dojam da se sve odvija uz blagoslov države, istaknula je.

Ojačati sustav zaštite djece i posvojitelja

Sandra Benčić
, saborska zastupnica (Možemo!), rekla je kako je danas bila u kontaktu s nekoliko posvojitelja djece iz DR Konga.

– Način na koji se cijela situacija prezentirala u medijima te je obitelji doveo u stresnu i tešku situaciju. Jedna od posvojiteljica rekla mi je da po načinu na koji se razgovara u Hrvatskoj, da bi ona, da nije sve i sama prošla, pomislila da su ti ljudi išli tamo ukrasti djecu. Neki od posvojitelja djecu su povukli iz škola jer se djeca ne osjećaju ni sigurno ni poželjno, rekla je. 

Istaknula je kako treba ojačati sustav zaštite najboljeg interesa djeteta i građana koji su posvojitelji.

– Važno je da je postignut konsenzus oko nekih pitanja i da se sve strane slažu da je potrebno ojačati sustav provjere dokumentacije koja dolazi iz trećih zemalja, posebno kada se radi o zemljama koje nisu potpisnice Haške konvencije, rekla je, te dodala da je “nevjerojatno da u 30 godina niti jedan ministar socijalne skrbi nije našao za shodno da te nedostatke koje imamo predloži u obliku zakona Saboru”.

Marija Selak Raspudić

Marija Selak Raspudić, saborska zastupnica (nezavisna, Klub zastupnika Mosta) smatra kako se ne može jednoznačno odrediti krivnja.

– Osim ovih sustavnih propusta koji su nedopustivi možemo govoriti i o moralnoj odgovornosti. To što zakon nema najbolje propise ne znači da nitko od nas može loviti u mutnome. Što se dogodilo vrijeme će pokazati, a i moramo pričekati presude meritornih tijela. Ali, jesu li oni koji su ulazili u te procese znali u kakvom su stanju te zemlje, da su takvi tipovi posvajanja iz tih zemalja nedopušteni. Valjda su se raspitali o minimumu sustava iz kojih će doći djeca koja će biti njihova buduća djeca. Puno je otvorenih pitanja i ne možemo sve svaliti na sustav, rekla je. 

– Izgleda da je Hrvatska dio i postoji sumnja, vidjet ćemo koliko opravdana, trgovine djecom, istaknula je.

Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, podsjetila je da je Hrvatska potpisnica Haške konvencije, te da je glavna odrednica da se djeca posvoje u okviru svojih granica, odnosno, u državi gdje su rođena.

Istaknula je i da su oni kao nadležno ministarstvo, od trenutka saznanja za slučaj osam hrvatskih državljana, pokrenuli upravni nadzor nad predmetima koji su vezani uz potencijalne posvojitelje, ali u suradnji sa svim tijelima na najvišim razinama Vlade RH i nadležnim ministarstvima.

– Temeljem preporuke predsjednika Vrhovnog suda i naše ministarstvo je od 5. siječnja izdalo preporuku Zavodu za socijalni rad i iniciralo izmjene i dopune Zakona o međunarodnom privatnom pravu, gdje će se odrediti tri važne točke i vjerujem da u tom dijelu do ovakvih situacija više neće doći, rekla je.

Nema odgovora

Benčić je rekla i kako su joj posvojitelji rekli da u nadležnom ministarstvu, Ministarstvu za socijalnu skrb, nisu dobili odgovore na konkretna pitanja oko posvajanja iz DR Konga.

Mađerić je na to odgovorila da ne može komentirati jer nema informacije vezane za taj slučaj.

– Na razini ministarstva djeluje središnje tijelo koje je zaduženo za Hašku konvenciju i u kojem rade visoko kvalificirane stručne osobe koje prolaze niz edukacija uz provedbu Haške konvencije, i sva međudržavna posvojenja u državama koje se potpisnice, idu preko tog tijela i do sada nismo imali nikakvih problema, istaknula je.

Sud u Zlataru

Selak Raspudić osvrnula se na sud u Zlataru. 

– Ako imate jedan sud u Republici Hrvatskoj koji je obradio trećinu pristiglih zahtjeva onda se postavlja pitanje jesu li svi išli na sud koji je lakše rješavao te predmete, kako se rješavalo i jel se netko tim okoristio, istaknula je.

Kako unaprijediti posvajanja u Hrvatskoj?

Kad je riječ o posvajanju u Hrvatskoj Mađerić je rekla kako se na tome radi aktivno posljednjih godine, te da rezultati ne mogu doći preko noći. 

– Institut posvojenja je izuzetno složen proces. Ključno je da je dijete u fokusu i sigurno da ne sudjeluje samo sustav socijalne skrbi već cijeli lanac koji se u tom trenutku mora povezati i kada dijete stvori prave pretpostavke za posvojenje i dođe u posvojiteljsku obitelj proces nije stao, on je tek počinje. Sljedećih šest mjeseci stručni timovi centara za socijalnu skrb prate kako se dijete prilagodilo. Izuzetno smo ubrzali procese. Imamo dobru suradnju s Ministarstvom pravosuđa i uprave. Prošle godine imali smo 190 posvojene djece što je 25 posto više nego 2021. godine koja je bila rekordna i posljednjih 10 godina, naglasila je, te dodala da proširuju registar udomitelja, smanjuju djecu u institucijama i misle na interes djece.

Foto: Hina