Šef Jadrolinije David Sopta brani Plenkovića i Butkovića, a istodobno provlači tezu da je za nesreću na Malom Lošinju kriv “ljudski faktor”

Šef Jadrolinije David Sopta brani Plenkovića i Butkovića, a istodobno provlači tezu da je za nesreću na Malom Lošinju kriv “ljudski faktor”

Predsjednik uprave Jadrolinije, David Sopta, dao je Večernjem listu svoj prvi veliki intervju nakon nezapamćene tragedije koja se dogodila 11. kolovoza na trajektu “Lastovo” u luci na Malom Lošinju, a uslijed čega je brodska rampa usmrtila trojicu pomoraca. Sopta je imao ima potrebu još jednom u svoje osobno te u ime cijele Jadrolinije obiteljima stradalih izraziti najiskreniju sućut, javlja Večernji list.

Može li Jadrolinija biti funkcionalna nakon ove tragedije? Mnoge su vam kritike upućene proteklih dana. Tri sindikata u Jadroliniji traže vašu ostavku, a dio javnosti zamjera vam staru flotu brodova…

U ovih petnaestak dana naša kompanija suočena je s kritikama i optužbama koje ne pridonose onome što nam je sada najvažnije, a to su mir i iščekivanje rezultata istrage koji će otkriti što se na trajektu “Lastovo” uistinu dogodilo. Ovakvo ozračje može otežati obavljanje redovnih poslova, no naši su zaposlenici profesionalci koji su i u trenucima krize naučeni svoj posao obavljati savjesno i odgovorno. Jadrolinija je funkcionalna, a promet se odvija redovito bez većih poteškoća. Unatoč nezapamćenom gubitku kolega, naši ljudi herojski, časno i požrtvovno nastavljaju obavljati svoj posao usred razdoblja maksimalnog opterećenja.

Kao tvrtka od strateške važnosti za RH nećemo dopustiti da nas ljudi upitne stručnosti i radnih navika u svojim medijskim istupima vrijeđaju lažima i praktično pokušavaju utjecati na istražna tijela. Jadrolinija neće sudjelovati u političkim prepucavanjima.

Ministru Olegu Butkoviću i premijeru Andreju Plenkoviću javnost je zamjerila što se nisu pojavili na mjestu nesreće. Jeste li bili u kontaktu s njima ovih dana?

S ministrom Butkovićem i premijerom Plenkovićem razgovarao sam u više navrata otkako se dogodila tragedija, izrazili su sućut i uputili javnost na iščekivanje rezultate istrage. Jadrolinija je s javnošću komunicirala od prve minute nakon tragedije. Nismo bježali od odgovornosti. Javnost smo izvijestili o svemu što je bilo moguće te smo maksimalno zaštitili privatnost obitelji unesrećenih. Odmah nakon tragičnog događaja u nedjelju sam bio na licu mjesta i koordinirao rad internih službi. Nije nam padalo na pamet polemizirati u javnom prostoru, prejudicirati ili se igrati s važnim informacijama u trenutku u kojem smo pripremali pogrebe trojice naših kolega pomoraca.

Smatrate li se odgovornim za tragediju?

Moj je mandat uvijek na raspolaganju. Apsolutno prihvaćam moralni dio odgovornosti. Međutim, Jadrolinija je stabilna tvrtka s jasnom perspektivom, a stihijske odluke u ovom trenutku kompaniju mogu samo destabilizirati i dovesti u pitanje funkcioniranje strateške državne kompanije koja godišnje prevozi 12 milijuna putnika i 3,5 milijuna vozila te dnevno ima više od 600 isplovljavanja. Jadrolinija nije samo kompanija, ona je simbol pomorske Hrvatske, svakodnevna veza i život za više od 150 tisuća ljudi koji žive na hrvatskim otocima.

Što se dogodilo kobnog dana u Malom Lošinju? Jeste li u međuvremenu doznali neke nove informacije koje bi objasnile uzrok tragedije?

O nesreći mogu i želim pričati samo u okviru informacija s kojima Jadrolinija raspolaže. Nesreća se dogodila u vremenu između iskrcaja i ukrcaja u luci Mali Lošinj. Posada je radila uobičajene poslove prilikom boravka broda u luci, a u ovom slučaju to je bio pregled brtvene gume na pramcu broda uslijed čega je rampa pala. Nakon izvida rampa je hidraulički podignuta bez tehničkih problema u svoj prvobitni položaj. Istraga će pokazati uslijed kojih je nesretnih okolnosti došlo do tragedije.

Je li istina da će Jadrolinija obiteljima stradalih uplatiti po 50 tisuća eura jednokratno te da će do kraja redovnog školovanja njihovoj djeci uplaćivati 600 eura mjesečno?

Šef Jadrolinije David Sopta brani Plenkovića i Butkovića, a istodobno provlači tezu da je za nesreću na Malom Lošinju kriv "ljudski faktor", fotografija
David Sopta

Ovo je jako nezgodno pitanje, ne zato što ne želim odgovoriti nego zato što znam da ne postoji taj novčani iznos koji može biti ekvivalentan ljudskom životu. Iskoristit ćemo sve instrumente da obiteljima pomognemo u svakom smislu. U kontaktu smo i s kolegama koji su nakon nesreće hospitalizirani, pratimo njihov oporavak te se brinemo o tome da dobiju svu odgovarajuću skrb. Zahvalni smo svim kolegama koji su u teškom trenutku uskočili i pomogli.

Možete li jamčiti da je brod bio tehnički ispravan?

Trajekt “Lastovo” tehnički je ispravan i njegovo se održavanje provodi u skladu s godišnjim planom tehničkog održavanja. Brod posjeduje sve valjane svjedodžbe i odobrenja koje izdaje priznata organizacija Hrvatski registar brodova te državna administracija. Od početka ulaska broda u flotu Jadrolinije redovito se obavljaju godišnji remonti i pregledi Lučke kapetanije prije svake sezone. Krajem prošle godine, obavljen je redovni godišnji remont u brodogradilištu Mali Lošinj. Pregled Lučke kapetanije obavljen je u lipnju 2024. godine te je potvrđena ispravnost svih brodskih sustava. Brodovi Jadrolinije također prolaze propisane procedure održavanja i testiranja sustava upravljanja sigurnošću.

Posada i stručne službe Jadrolinije dužni su prijaviti svaki kvar ili oštećenje nadležnom inspektoru broda. Od zadnjeg remonta putem sustava upravljanja sigurnošću nije bilo prijavljenih kvarova na pramčanoj rampi broda “Lastovo”. U prethodne tri godine nije evidentirano nijedno izvješće o kvaru na sustavu pramčane rampe, niti u izvještajima o obavljenom pregledu HRB-a ima ijedne primjedbe vezane na sustav pramčane rampe. U zapisnicima o izvršenom inspekcijskom pregledu broda od Lučke kapetanije nije zabilježena nijedna primjedba vezana za pramčanu rampu.

Ako je brod bio ispravan onda je pad rampe uzrokovala ljudska pogreška?

Ja to ne mogu i ne želim reći. Jadrolinija od prvog trenutka u potpunosti stoji na raspolaganju istražiteljima koji će utvrditi sve detalje u smislu tehničke ispravnosti i zapovjednog lanca broda.

O brodu “Lastovo” podijeljena su mišljenja: da mu je vrijeme za rezalište i da je sentimentalni simbol hrvatskog moreplovstva koji još desetljećima može tuči more?

Brod “Lastovo” sagrađen je 1969. u Japanu. Jadrolinija ga je kupila 1978. te uspješno plovi već 46 godina. Brod je odličnih maritimnih sposobnosti. U posljednje dvije godine otkazane su samo dvije linije zbog vremenskih uvjeta, dok zbog tehničkih neispravnosti nikad nije bio zaustavljen. U Norveškoj, zemlji sa snažnom pomorskom tradicijom i izvrsnom infrastrukturom trenutačno plove brodovi slične godine proizvodnje kao naše “Lastovo”. Stoga, prije kritike o našoj floti treba dobro proučiti tržište ovakve vrste brodova i njegovu vrijednost. Brod “Lastovo” rađen je za prekooceanske plovidbe te je, unatoč godinama, jedan od naših najsigurnijih i najautentičnijih brodova koji je bezbroj puta “spašavao” naše otočane uslijed vremenskih nepogoda, što može potvrditi niz bivših kapetana.

Kako se suočavate s tvrdnjom da Jadrolinija ima zastarjelu flotu i da kupuje mahom rabljene brodove?

Flota Jadrolinije danas broji 57 brodova, od čega 12 katamarana, 39 trajekata, četiri klasična putnička broda te dva trajekta na međunarodnim linijama, što našu kompaniju ubraja među deset najvećih svjetskih putničkih brodara koji se bave obalnim linijskim pomorskim prijevozom. Samo na razini jedne godine obavljamo više od 200 tisuća isplovljavanja. Nabavka broda dugotrajan je i kompleksan proces. Ipak, uprava, na čijem sam čelu, ove će godine realizirati ukupno 16 investicija u flotu.

Zašto ne idemo na gradnju novih trajekata i katamarana, već kupujemo polovne brodove?

Završili smo prvu fazu obnove flote, a kako je uslijed svjetske pandemije i svjetske energetske krize jedno vrijeme izgradnja brodova bila onemogućena, zbog rasta prometa, donijeli smo poslovnu odluku o nabavi rabljenih brodova, kako bismo jačanjem kapaciteta odgovorili na potrebe prometa. Druga je faza započeta nabavom pet novih katamarana i otvaranjem natječaja za gradnju električnih putničkih brodova.

U završnoj smo fazi pregovora s odabranim hrvatskim brodogradilištem Dalmont oko opremanja triju električnih brodova, čime se Hrvatsku može pozicionirati kao zemlju koja prva na Mediteranu gradi i koristi električne brodove. Električnim se brodovima okrećemo i stoga što Europska unija financijski podupire takvu gradnju. Dosad je iznos investicija Jadrolinije premašio 90 milijuna eura, a uzimajući u obzir električne brodove, plan nam je investirati i više od 120 milijuna eura. Pripremljen je projekt trajekta na hibridni pogon i planiramo nastaviti projekte za više tipova trajekata.