Zastupnica Marija Selak Raspudić komentirala je za Jutarnji list retoriku Zorana Milanovića koju koristi u sukobu s Vladom i pojedinim ministrima.
– Oko Milanovića se najviše griješi u posve neopravdanoj tezi da je on vođa oporbe. Zoran Milanović nije oporba nego vlast. Razlika između bivanja oporbom i bivanja vlašću je ogromna. Milanović u svojim rukama ima veliku moć. Izabran je neposredno i u odnosu na oporbu ima mogućnost da vuče konkretne poteze s konkretnim posljedicama. A kao predsjednik države ima i nemjerljivo veću medijsku pažnju i utjecaj. Bilo koji član oporbe mora se ubiti od posla za tri sekunde u dnevniku, a sve što radi ne može pretvoriti u djelo jer nije vlast. Što se tiče Milanovićeve retorike, to nije retorika koju bih ja koristila. Ali stvar je u tome da mi živimo u demokraciji i da on stvarno može “učitati” u svoju funkciju (predsjednika RH) što god želi.
Dokle god ima podršku građana, koju će testirati ponovo na idućim izborima. Znači, ne postoji set pravila koji njemu zabranjuje da priča o Frki-Petešiću, ili o Banožiću, Radmanu… On to može. U konačnici, Zoran Milanović nije uzrok nego je posljedica nepovjerenja ljudi u politiku i zasićenosti jednim krutim briselskim novogovorom i jednom neautentičnošću i neiskrenošću utabane političke scene. I zbog toga čak i retorika koja izlazi iz okvira uobičajeno pristojnog nailazi na plodno tlo. Ljudima je dosta tih frazetina, žele čuti nekoga nakon čega mogu reći “e, neka im je to netko rekao” – kaže Selak Raspudić.
Osvrnula se i na ukrajinsko-rusku krizu, odnosno nepostojanje jedinstvene hrvatske vanjske politike o tom pitanju.
– Što se tiče odnosa prema Rusiji i Ukrajini, i vanjske politike općenito, tu treba biti oprezan. I odmjeren, s obzirom na to da je Hrvatska mali igrač na velikoj političkoj sceni. To ne znači da treba biti pokunjen i bez stava, no isto tako treba dozirati i ne treba istrčavati. Ono što je meni najveći problem je činjenica da kada smo u Saboru raspravljali o izvješćima vezanim uz misije naših vojnika u stranim zemljama, nismo nikad dobili i procjenu sigurnosnog rizika naših vojnika u tim misijama. Dakle, mi odlučujemo hoćemo li ili ne naše vojnike negdje poslati, a prije toga nemamo podatak koliko su naši vojnici tamo ugroženi. A bez te stručne procjene bespredmetno je raspravljati riskiramo li i koliko riskiramo slanjem naše vojske bilo gdje – kaže.
Foto: Hina