Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije i glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije, bit će kandidat za predsjednika Međunarodne paneuropske unije na Općoj skupštini koja će se održati 14. i 15. veljače 2025. u Europskom parlamentu u Strasbourgu. Tako je odlučilo Predsjedništvo krovne paneuropske organizacije unije na svojoj sjednici u Splitu, prihvativši prijedlog aktualnog predsjednika Alaina Terrenoira, koji ovu funkciju obnaša već dvadeset godina.
„Prije gotovo dvadeset godina, Otto von Habsbourg zamolio me da ga naslijedim na mjestu p redsjednika Međunarodne paneuropske unije. U svojoj kandidaturi slijedio sam primjer prvog predsjednika Richarda Coudenhove-Kalergija, koji je želio da Otto von Habsbourg preuzme paneuropsku baklju. U ovom novom razdoblju stogodišnje povijesti paneuropskog pokreta došlo je vrijeme da predam predsjedničku funkciju. Nakon što su dva predsjednika bila iz srednje Europe, a jedan iz zapadne, vjerujem da je došao trenutak da novi predsjednik bude s jugoistoka Europe. Stoga sam, nakon pažljivog razmatranja, odlučio predložiti Pavu Barišića za novog predsjednika”, izjavio je Terrenoire, dodavši da je Barišić svojim dugogodišnjim angažmanom u Paneuropi dokazao svoju predanost.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Obitelj pokojnog Ante Ćorušića zabranila dolazak na komemoraciju trojici poznatih ginekologa iz Petrove. Jedan od nepoželjnih je i HDZ-ovac Mislav Herman
Sjednica Predsjedništva održana je u sklopu međunarodne konferencije „Misija Europe u svjetskom poretku mira“, koja je od 25. – do 27. listopada 2024. u Splitu i Sinju okupila više od 70 predstavnika paneuropskih organizacija iz 12 europskih zemalja te predstavnika hrvatskih i europskih institucija, stoji u priopćenju Hrvatske paneuropske unije.
O ovoj iznimno aktualnoj temi na konferenciji su pored predstavnika paneuropskih organizacija govorili: Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije; Ivan Pavić, predsjednik splitskog ogranka Hrvatske paneuropske unije; Aleksandra Markić Boban, ravnateljica Ureda Zaklade Hanns Seidel u Zagrebu; Holger Haibach, ravnatelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju; Stipe Čogelja, zamjenik župan Splitsko-dalmatinske županije; Alain Terrenoire, predsjednik Međunarodne paneuropske unije, te Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu; Zlatko Kramarić, veleposlanik Republike Hrvatske u Albaniji, Mislav Ježić, počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije. Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije i Davor Ivo Stier, zastupnik u Europskom parlamentu sudionicima su uputili video poruke.
Zajednička poruka svih govornika bila je jasna: europska zajednica država i naroda, utemeljena na miru, mora zajednički raditi na osiguravanju stabilnosti i sigurnosti, svjesna izazova koji nas očekuju. Naglašeno je kako Europska unija, suočena s novim svjetskim okolnostima, treba još snažnije i glasnije zagovarati mir. Nikada u ljudskoj povijesti nije bilo 70 godina neprekinutog mira na nekom području, a upravo tome svjedoči postojanje Europske unije. U godinama nakon strahota dvaju svjetskih ratova, EU je postala uzor rješavanja sukoba dijalogom i zajedničkim interesima, umjesto oružjem. Ta sposobnost Europske unije da održi mir ima dalekosežan utjecaj na cijeli svijet.
Organizator je konferencije Hrvatska paneuropska unija, dok su suorganizatori Međunarodna paneuropska unija i Viteško alkarsko društvo „Sinj“. Pokrovitelji su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Sinj. Potporu su osigurali Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Zaklada Hanns Seidel, Zaklada Konrad Adenauer, Zaklada Robert Schuman, Cestar d.o.o. – Split te Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije.
Paneuropska unija osnovana je 1922. kao odgovor na strahote Prvog svjetskog rata i potrebe gradnje snažne europske zajednice država i naroda. Svojim idejama dala je temelje današnje Europske unije.
PavoBarišić (Gornja Dubica, BIH, 9. rujna 1959.), hrvatski je filozof, bivši ministar znanosti i obrazovanja u 14. Vladi Republike Hrvatske.