Nakon predstavljanja evaluacije prvog polugodišta, prema kojemu su učitelji, ravnatelji i učenici Školu za život ocijenili “čistom četvorkom”, Ministarstvo znanosti i obrazovanja platilo je iz projektnih sredstava i ispitivanje javnog mnijenja u sklopu mjesečnog istraživanja CroDemoskop.

Rezultati pokazuju da gotovo 60 posto građana podržava ulazak reforme u sve škole iduće školske godine, od jeseni 2019., dok 15 posto ne zna odgovor na to pitanje, a oko četiri posto građana niti podržava, niti ne podržava plan Ministarstva.

S druge strane, 15 posto u potpunosti ne podržava, a šest posto uglavnom ne podržava ulazak reforme u sve škole iduće jeseni. Ovo ispitivanje CroDemoskopu je platilo Ministarstvo obrazovanja. Rezultati istraživanja dijametralno su suprotni našim saznanjima o reagiranju roditelja čija djeca ove školske godine pohađaju eksperimentalni program Škola za život.

Kako je Teleskop ranije pisao, roditelji su nakon nekoliko mjeseci primjene ovog programa iznijeli niz nedostataka i propusta Škole za život iz kojih se vidi da se program provodi brzinski, bez detaljnog plana i s očitom namjerom da se nedostatci ispravljaju u hodu, kako je uostalom govorila i ministrica Blaženka Divjak.

Od roditelja smo doznali kako su najavljivane lakše torbe, ove godine još i teže, gradivo je kompliciranije, udžbenici šturo napisani i bez objašnjenja, što se posebno odnosi na matematiku.. U eksperimentalnom programu Škole za život očit je naglasak na eksperimentu, a manje na stjecanju znanja i umjesto da pomogne učenicima da se osamostale, još više je uključila roditelje koji se, uz svakodnevne obveze, sada dodatno muče kako pomoći svojim školarcima da što lakše prebrode ovu školsku godinu. Majke učenika zagrebačke škole Ivana Cankara koja provodi ovaj program dale su Školi za život “čistu jedinicu”. U svojoj argumentaciji posebno su zamjerili neorganizirano i nedovoljno osmišljeno korištenje tableta u nastavi koje su učenici nižih razreda osnovne škole koristili više za igru nego za učenje.

Eksperimentalni program je najoštrije je kritizirao i Boris Jokić, nesuđeni voditelj cjelovite kurikularne reforme, koji je rekao kako je Škola za život “isključivo projekt Ministarstva i nema veze sa Strategijom obrazovanja”. Naglasio je da se “trebamo čuvati onih koji se slikaju za svoju PR kampanju”.

Rezultati CroDemoskopa, čini se, upravo su to, PR kampanja za ministricu Blaženku Divjak i predsjednika HNS-a, Ivana Vrdoljaka, koji je dobio brojne osude zbog HNS-ovog prisvajanja zasluga za prisvajanje reforme obrazovanje. O kakvom PR-u je  riječ  dovoljno je da se samo podsjetimo tweeta Ivana Vrdoljaka objavljenog uoči početka školske godine. On je napisao da je “danas sigurniji nego ikad da se na reformi obrazovanja lomi budućnost RH” te kako će je provesti premda mu “to bilo posljednje što ću učiniti u politici”. Uz tvitanje, HNS je postavio i  nekoliko jumbo plakata u Osijeku i Zagrebu na kojima je dodana: “Škola za život je u učionicama”.

Portal index.hr u tekstu “Škola za život je najobičnija HNS-ova PR predstava”, ističe kako se “od početka mandata Blaženke Divjak vidjelo da posebnu brigu posvećuje PR-u, a HNS je, jasno, panično počeo s pokušajima da opravda svoj “protuprirodni blud” s HDZ-om.

Kako se, znajući to sve, može vjerovati najnovijim rezultatima CroDemoskopove ankete s tako visokom potporom eksperimentalnom programu? Posebno zbog činjenice da je samo ispitivanje platilo Ministarstvo obrazovanja i to agenciji koja je u prošlosti bila prozivana zbog rezultata istraživanja koji su se pokazali potpunim promašajem.