Do 34 u hladu penje se ovih dana živa u središnjoj Slavoniji, u Đakovštini, što je na suncu čak 41 stupanj Celzijev, a kiše ni za lijek. Prema podacima dugogodišnjeg đakovačkog pratitelja vremenskih prilika Bartola Bačića, dosad je u lipnju pala samo litra oborina, a posljednja jača kiša – 11 litara, pala je još krajem svibnja, pa suša uzima danak na ratarskim i povrtlarskim kulturama. K tome, ne ohrabruju ni prognoze za nadolazeći period.

– Katastrofa, opća je ocjena povrtlara koji tvrde da ni navodnjavanje ne može (u potpunosti) pomoći povrću u ovim uvjetima bez oborina i s ekstremnim temperaturama. Povrtlarka Danijela Stanešić iz Vukosavljevice pokraj Virovitice kaže da je stanje jako loše.

Hoće li bunari izdržati

– Nema osvježenja za te kulture. Možete navodnjavati koliko hoćete kada biljka na tim temperaturama ne usvaja vodu i automatski je prinos manji. Što se tiče vanjske proizvodnje, izvan plastenika – na redu je sadnja kupusnjača i odmah razvlačimo cijevi, raspršivači za vodu rade na sve strane. Imamo i bunar, riješeno navodnjavanje za sve, no više strahujemo do kada će ovo stanje potrajati, koliko će bunari izdržati. Kako pada voda, spuštamo i pumpe. Pati sve, mahuna je doslovno izgorjela, navodnjavamo, no jednostavno nije mogla podnijeti vrućinu i šokove. Jer, prvo je dugo i jako bilo hladno, pa onda veliki skok temperatura. Trenutno smo u paprici baburi, cvijet otpada od vrućine – prenosi stanje iz plastenika i s vanjskih površina povrtlarka Danijela.

Već sada procjenjuje da će zbog svega prinos biti umanjen oko 30 posto, i to u plasteničkoj proizvodnji, dok se za vanjsku još ne zna. Cijene ove robe išle su nešto gore – Stanešić kaže do danas oko 5 posto. Ako se suša i odrazi na daljnji rast cijena, bit će to, ocjenjuje, premalo u odnosu na ono koliko su povrtlari na gubitku.

– Cijene su još uvijek preniske s obzirom na to koliko gubimo – od zaštitnih sredstava do vremenskih neprilika jer biljka, neće da u tim uvjetima povuče prihranu, za što joj treba optimalna temperatura da ju usvoji – kaže Stanešić, čija roba ima više poznatih kupaca.

Još se pamte poražavajući prizori kada su povrtlari zbog preniskih otkupnih cijena i drugih nepovoljnih uvjeta otkupljivača na polja bacali tone i tone paprike i drugog povrća, a potom ga, poput Stanešić, kao i voće, besplatno dijelili u organiziranim akcijama. Ova povrtlarka nada se da reprize takvog scenarija neće biti, nada se da se prati stanje na tržištu, kao i uvoz iz trećih zemalja.

Stanešić ima i voćarsku proizvodnju, za koju kaže da je platila ceh mrazu u ožujku i travnju.

– Naša je šljiva tada zbog mraza smrzla 90 posto, trešnja 100 posto, a breskva 70 posto – kaže Stanešić.

Dok se čeka ulazak kombajna u polja pšenice, u istočnoj Đakovštini, u semeljačkom kraju, kaže dugogodišnji ratar Mirko Miladinović iz Koritne, “kukuruzi su se usukali”.

– Suncokret je niži rastom naspram prošlih godina i sad će u cvatnju, koju će ove temperature ubrzati, što nije dobro. Ništa nije dobro, a ni sljedećih 10 dana nema najave za kišu. Temperature su već jako dugi period više od 30 stupnjeva i to će negativno utjecati na kulture, one proljetne. Pričao sam s ratarom iz Otoka, koji kaže kako je stanje kultura kod nas još dobro naspram njihovih, ovisno o vrsti tla – kaže Miladinović.

Soje su, nastavlja, male, sada će cvasti, no u ovim uvjetima cvijet će abortirati, neće se oploditi. Pšenica ovo stanje dobro podnosi jer je pred skidanjem koje će ovdje, sada kada završava žetva ječma, početi idući tjedan, i do Đakovačkih vezova žetva pšenice je u ovom dijelu gotova.

Tek prvi val

– Proljetne kulture su loše, a da ne govorimo o onome što stočari siju po ljuljevima i grašcima – to neće u ovim uvjetima uspjeti. Pitanje je i što mi moramo za konzervaciju vezano za IAKS mjere. Uglavnom, na suncokret, soju, kukuruz ova suša jako će se loše odraziti jer već nema razvoja biljaka, a patit će i prinos. I, nije to još kraj, ovo je tek prvi topolotni val; kada kukuruz bude išao u metlicu, bit će katastrofa jer nema oplodnje, a čim je nema, plus visoke temperature, znači da klip neće biti popunjen zrnima. Da su barem hladnije noći i da ima rose, no nema ni toga – nije nimalo optimističan Miladinović.

Oborina nema ni u zapadnoj Slavoniji, na novogradiškom području, no tamošnji ratari zbog toga ne zdvajaju kao ratari prema istoku Slavonije. Ratar i stočar Antun Vrakić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore za regiju Istočna Hrvatska, kaže kako je tlo u Posavini, pa tako i u njegovu “ataru”, u selu Siće, plavno i zemlja je ilovasta. Istina, teška je za obradu i zahtijeva veće troškove nego drugdje, no pogodna je u sušnim periodima jer tlo ima dubinsku vlagu.

– Kukuruz vuče vlagu do četiri metra. U suši puno više strada plodna zemlja u Baranji, oko Vukovara i Đakova, tu sve izgori, a kod nas su te podzemne vode i dobrodošle su u vrijeme suše. Obrada našeg tla puno je skuplja, no imamo benefit tih voda – kaže Vrakić. Na njegovu gospodarstvu u ponedjeljak se krenulo s ječmom.

– Okrećemo se repici, koja se jako otvara, pa ispada da je sve došlo u isto vrijeme, dok će žetva pšenice kod nas za 8 – 10 dana – kaže Vrakić. On i ostali ratari krajnje su nezadovoljni cijenom pšenice u nas – 150, odnosno 155 eura za tonu.

– To je žalosno. Razgovarali smo i s ministrom, no što kada je ona stvar tržišta – kaže Vrakić.

Inače, žetva pšenice, govore evidencije Bartola Bačića, 2000., 2003. i 2024. godine bila je potpuno završena prije Vezova koji su uvijek prvog “punog” vikenda u srpnju. “Tako su tih godina i kombajneri mogli na Vezove”, kaže taj Đakovčanin.

Istovremeno, Vrakić ne krije zadovoljstvo cijenom za uljanu repicu od 455 eura za tonu.

– Tražena je i cijena joj je objektivna – kaže Vrakić o toj uljarici.

Posljednja kiša, mjerena u desecima litara, u središnjoj Slavoniji bila je početkom svibnja, kada su u tri dana pale 52 litre, s tim da je mjesečni prosjek 65,11 litara. Od početka godine do sada tu je ukupno pala 341 litra oborina, što je u odnosu na polugodišnji prosjek manje za 50 litara.

Voćari: Ako za 10 dana ne padne kiša, ne znamo što očekivati od jeseni

Zbog visokih temperatura zabrinuti su i voćari jer ovakvo vrijeme u lipnju, pretopli dani i noći bez kiše u vrijeme intenzivnog razvoja ploda, ne mogu donijeti ništa dobro i pitanje je kakva će biti berba na jesen. “Ako nastavi biti ovako toplo i bez kiše, ne možemo očekivati dobar urod. Ovakvo vrijeme imamo u lipnju, a takvo vrijeme, inače, očekujemo u srpnju, tako da smo mi voćari, a i ratari, za svoje kulture jako zabrinuti – kakva će biti jesen, kakve i koliko ćemo plodove ubirati. Sada su plodovi u fazi razvoja i treba im povoljno vrijeme, a to znači topli dani i nešto svježije noći, i dovoljno vlage, kiše, a sada je dug dan, visoke temperature, a po noći tek nekoliko stupnjeva niže, što plodovi u razvoju osjećaju vrlo nepovoljno jer, praktički, ne osjećaju razliku dnevne i noćne temperature. Nije dobro, nikako nije dobro za voćke i ako za 10 dana ne padne kiša, ne znam što možemo očekivati od jeseni”, kaže Miroslav Kolić iz Jarmine, jedan od najvećih uzgajivača jabuke u Slavoniji, koji obrađuje 80 ha od čega je 80 posto površine natkriveno i zaštićeno od grada koji voćarima zna napraviti velike nevolje. Dodaje i da protugradne zaštitne mreže štite plodove od mraza jer ispod mreže je nekoliko stupnjeva toplije nego u voćnjaku gdje takve zaštite nema. No, pomaže, tvrdi Kolić, i kada su iznimno visoke temperature, kao što su sada, jer mreže stvaraju sjenu i sunce ne udara direktno po plodovima, pa su tako ipak manje izloženi visokim temperaturama. Taj mladi, no iskusni uzgajivač nekoliko sorti jabuka tvrdi da danas više nema uspješnog voćarstva bez navodnjavanja jer iz godine u godinu priroda pokazuje promjenljivu ćud, pa je navodnjavanje najbolji odgovor za to. 

Foto: Hina